Brzina i intenzitet kojim se razvijaju događaji na području Izraela i Palestine zaprepastili su svijet, a preko 1000 ljudi ubijeno je otkako je u subotu ujutro počeo koordinirani napad Hamasa. Londonski Times donosi analizu s mogućim scenarijima daljnjeg razvoja sukoba.

Izrael ima nekoliko opcija. Jedna od njih su zračni udari na Gazu koji su trenutno u tijeku u kombinaciji s blokadom čitavog pojasa. Izraelske zračne snage, borbeni zrakoplovi i bespilotne letjelice od subote gađaju ciljeve u Gazi.

Druga opcija je velika kopnena ofenziva s oklopnim divizijama koje uništavaju infrastrukturu Hamasa. Izrael okuplja vojsku za tu akciju, ali pažljivo odabire trenutak kada će je rasporediti s obzirom na to da je borba u gusto naseljenom urbanom prostoru kao što je Gaza spora i teška.

Znakovit datum početka sukoba

U međuvremenu, Izrael bi mogao izvesti manje operacije poput eliminiranja visokopozicioniranih vođa Hamasa te spašavanja izraelskih zarobljenika. Što se tajminga tiče, Times navodi da je izrazito značajan.

Naime, Hamas je gotovo sigurno planirao napad tijekom židovskog praznika Simchat Tora zbog toga što su mnogi vojnici na odmoru, a građani se okupljaju na vjerskim i glazbenim događajima.

Na jednom od takvih događaja u južnom Izraelu Hamas je ubio stotine ljudi. Datum napada je možda odabran i povodom obljetnice Jomkipurskog rata koji je počeo 6. listopada 1973. te je trajao gotovo tri tjedna.

Napad tijekom židovskog festivala

Neki izraelski obavještajci navode da su politička previranja i prosvjedi protiv Netanyahuove vlade koji su podijelili društvo također mogli motivirati Hamas na napad. Što se desetaka taoca tiče, oni bi mogli biti dragocjeni adut za pregovore.

Zadržani su na tajnim i izoliranim lokacijama diljem Gaze s obzirom na to da je Hamas svjestan toga da će ih Izrael pokušati spasiti. Anshel Pfeffer, novinar Timesa koji skoro 30 godina pokriva Bliski istok, tvrdi da će Hamas, ako im iskustvo iz prošlosti išta znači, maksimalno čuvati otete Izraelce.

Navodi kako su oni trenutno njihova najvrednija imovina te bi se mogli potencijalno iskoristiti u zamjenu za oslobađanje Palestinaca zatvorenih u Izraelu.

Mirovni procesi na Bliskom istoku

Trenutno stanje utječe na čitav Bliski istok te tamošnje mirovne procese. “Abrahamski sporazumi” koje je Izrael prije tri godine potpisao s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Marokom i Bahreinom izdržali su prethodne nemire u Gazi i vjerojatno će preživjeti i ove.

Prozapadni arapski režimi donijeli su stratešku odluku o otvorenoj suradnji s Izraelom i to se neće promijeniti. Međutim, problem je u Saudijskoj Arabiji i njihovim pregovorima s Izraelom.

Saudijci nisu obožavatelji Hamasa, koji vide kao izvor nemira u regiji, ali rat velikih razmjera u Gazi ostavit će malo vremena za pregovore, a Saudijci neće htjeti da ih se percipira kao previše bliske Izraelu dok palestinski civili umiru.

Involviranost Irana u sukob

Iran je Hamasov glavni sponzor i izvor sredstava, oružja i ekspertize. Iranski glavni klijent u regiji, libanonski Hezbollah, ugošćuje vođe Hamasa u Bejrutu i blisko koordinira s njima.

Bez sumnje, Iran ima velik interes da ovaj rat uspije kako bi oslabio svog neprijatelja, a možda i kompromitirao izraelsko-saudijske pregovore. Međutim, iako nikoga neće iznenaditi ako je Teheran doista bio upleten, do sada nema jasnih dokaza da je Iran planirao ili upravljao napadom, piše Times, prenosi Telegram.hr.