Nove stranke i sve veća politička fragmentacija mogle bi otežati formiranje naredne grčke vlade
Povratak Aleksisa Ciprasa, bivšeg ljevičarskog premijera Grčke, kao i pojavljivanje novih manjih stranaka, mogli bi značajno promijeniti i dodatno usitniti grčku političku scenu uoči narednih parlamentarnih izbora.
Cipras, koji je vodio Grčku tokom najteže faze ekonomske i dužničke krize 2015. godine, posljednjih mjeseci prolazi kroz politički rebranding i očekuje se da uskoro objavi osnivanje nove stranke.
On je 2023. godine podnio ostavku na mjesto lidera Sirize, nakon teškog poraza od aktuelnog konzervativnog premijera Kirijakosa Micotakisa, a 2025. napustio je i parlament.
Od tada je opozicija u Grčkoj ostala duboko podijeljena, a nijedan političar nije se nametnuo kao ozbiljan izazivač Micotakisovoj dominaciji.
Raspad ljevice
Fragmentirane ljevičarske stranke već osjećaju posljedice mogućeg Ciprasovog povratka. Prema navodima Euractiva, postojeće političke strukture na ljevici počinju se osipati u iščekivanju njegove nove stranke. Cipras je poručio da u novo političko okupljanje neće primati aktivne političare.
Ipak, mnogi članovi Sirize i stranke Nova ljevica posljednjih mjeseci prisustvovali su Ciprasovim skupovima širom zemlje, često i nepozvani, iako odbijaju da se odreknu svojih parlamentarnih mandata.
„Cipras je napustio Sirizu i to je izazvalo haos. Jasno je da želi nova lica; ne želi da mu se oni vrate, iako bi mnogi od njih očajnički željeli da opet budu uz njega“, rekao je jedan član Sirize za Euractiv.
Politička neizvjesnost već baca sjenku i na grčku ekonomiju, na šta je upozorila i agencija Moody’s.
Borba za drugo mjesto
Micotakisova stranka Nova demokratija i dalje vodi u svim anketama, ali se procjenjuje da bi teško mogla sama formirati vladu. Zbog toga će koalicije vjerovatno biti neizbježne, a drugo mjesto na izborima moglo bi imati presudnu važnost.
Prema anketama, za tu poziciju mogli bi se boriti Ciprasova nova politička formacija i centrolijevi PASOK.
Zvanično, PASOK tvrdi da želi pobijediti na izborima i odbacuje mogućnost saradnje s Novom demokratijom. Međutim, izvori iz te stranke navode da je realniji cilj osvajanje drugog mjesta, kako bi PASOK postao okosnica budućeg progresivnog bloka.
Ipak, dio tradicionalnih članova PASOK-a odbacuje takav pravac i i dalje zagovara saradnju s Novom demokratijom, ali ne pod vođstvom Micotakisa. Razlog je afera „Predator“, odnosno skandal s prisluškivanjem, u kojem je, između ostalih, bio prisluškivan i telefon lidera PASOK-a Nikosa Androulakisa.
Moguća saradnja PASOK-a s Novom demokratijom vjerovatno bi dodatno podijelila tu stranku, što bi Cipras mogao pokušati iskoristiti.
Nova previranja na desnici
Ni desni politički blok nije stabilan. Micotakis se suočava s nezadovoljstvom dijela političara desnog centra, koji mu zamjeraju da se previše oslanja na tehnokrate u upravljanju zemljom.
Istovremeno, skandal u vezi s poljoprivrednim subvencijama, koji istražuje Ured evropskog javnog tužioca, kao i očekivane tenzije sa susjednom Turskom, povećavaju zabrinutost zbog moguće političke štete za vladu.
Bivši premijer Antonis Samaras, poznat po tvrđim stavovima u spoljnoj politici, navodno razmatra osnivanje nove stranke koja bi ciljala konzervativne birače.
U međuvremenu je Maria Karistianu, čija je kćerka poginula u velikoj željezničkoj nesreći kod Tempija 2023. godine, prošle sedmice osnovala novu stranku pod nazivom „Nada za demokratiju“.
Ta stranka, koju kritičari optužuju za proruske stavove, ima konzervativnu orijentaciju i direktno cilja Novu demokratiju, optužujući je za političku odgovornost za željezničku nesreću u kojoj je poginulo 57 ljudi.
Ipak, ankete za sada ne pokazuju da nova stranka ozbiljno ugrožava Novu demokratiju. Veći pritisak mogle bi osjetiti manje desničarske partije.
Politički blef ili priprema za prijevremene izbore?
Micotakis, međutim, možda još nije rekao posljednju riječ. Grčki premijer insistira da će izbori biti održani prema redovnom rasporedu, u prvoj polovini 2027. godine, neposredno prije nego što Grčka preuzme rotirajuće predsjedavanje Savjetom EU.
Ipak, lokalni mediji sve češće pišu da bi Micotakis mogao raspisati prijevremene izbore već na jesen 2026. godine.
Dio članova Sirize i PASOK-a strahuje da je vlada namjerno pustila takav scenario u javnost kako bi natjerala Ciprasa i Karistianu da ubrzaju osnivanje novih stranaka. Prema toj logici, do redovnih izbora 2027. godine njihove bi nove političke formacije već mogle izgubiti početni zamah i dio izborne energije.
Na raspoloženje birača mogle bi uticati i ekonomske mjere pomoći koje bi Micotakis trebalo da najavi u septembru na Međunarodnom sajmu u Solunu, s obzirom na to da je inflacija snažno pogodila grčka domaćinstva.