Glasački uredi otvorili su se u 6 sati i zatvoriće se u 19, a prve procjene rezultata na temelju anketa na izlazu s biračkih mjesta biće objavljene ubrzo nakon zatvaranja birališta. Otkriće u noći na subotu 350.000 ilegalnih glasačkih listića uzdrmalo je bugarsku političku scenu. Listići su otkriveni u štampariji koja je s vladom potpisala ugovor o njihovu štampanju. Konzervativnu stranku GERB bivšeg premijera Bojka Borisova njeni protivnici sumnjiče da je bila umiješana u aferu, ali stranka je to demantovala.
GERB je u istraživanjima javnog mišljenja rame uz rame sa socijalistima, te bi pobjeda jednih ili drugih mogla biti vrlo tijesna. Međutim, ko god bio pobjednik vjerovatno neće imati većinu za formiranje vlade i imaće problema s formiranjem koalicije.
Bugarska vlada morala je u februaru podnijeti ostavku nakon masovnih protesta građana nezadovoljnih zbog korupcije, rastuće nezaposlenosti i visokih računa električne energije. Međutim, čak i ako je razočarala, stranka GERB (Građani za evropski razvoj Bugarske) bivšeg premijera Borisova ima velike izglede da dobije najviše glasova, premda ne i većinu. Posljednje ankete daju joj između 23 i 25,6 posto glasova.
Glavna opoziciona stranka, Bugarska socijalistička stranka (BSP), bivšeg premijera Sergeja Staniševa, na drugom je mjestu s očekivanih između 18 i 22 posto glasova. Izazvani uličnim protestima, izbori bi mogli razočarati one koji očekuju promjene, jer će morati birati između istih političara protiv kojih su protestovali, a tijesan rezultat izbora zemlju bi mogao dovesti u slijepu ulicu i produbiti krizu.
Nezainteresovanost birača rasla je s napredovanjem predizborne kampanje, koju je obilježilo obračunavanje GERB-a i socijalista oko nezakonitog prisluškivanja političkih protivnika Bojka Borisova. Velike stranke manje su govorile o svojim planovima za izlazak Bugarske, najsiromašnije zemlje u Evropskoj uniji, iz hronične bijede.
Izborni prag od četiri posto, po anketama, proći će i stranka turske manjine Pokret za prava i slobode (DPS) i nacionalistička Ataka, koja je izvukla veliku korist od nezadovoljstva građana. No, osim socijalista i DPS-a, koji su vladali zajedno od 2005. do 2009., ostale stranke zasad isključuju mogućnost poslijeizbornog koaliranja.
Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev upozorio je stoga na rizik ‘dugotrajne nestabilnosti’, pozivajući stranke da podrže ‘legitimnu vladu’ kako bi se izbjeglo ponavljanje parlamentarnih izbora.