Evropska unija je sve bliže novom modelu integracije zemalja u procesu proširenja, ali problem za Bosnu i Hercegovinu je da se ta zemlja gotovo ni ne spominje, s obzirom na to da su reforme potpuno stale.
Kada je riječ o novom modelu, on će, po svemu sudeći, biti zasnovan na njemačko-francuskom prijedlogu, o kojem smo nedavno pisali, a koji podrazumijeva postepenu integraciju u EU prije punopravnog članstva.
U kontekstu BiH, zanimljivo je da, kada je zapadni Balkan u pitanju, uglavnom se govori o Crnoj Gori i Albaniji, u manjoj mjeri o Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, dok se BiH rijetko i spominje.
Na primjer, prilikom rasprave prošle sedmice o tome treba li Ukrajini omogućiti da otvori svih šest pregovaračkih klastera odjednom, Peter Mađar, mađarski premijer, rekao je da to ne bi bilo pošteno prema Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, za koje je rekao da godinama, a neke i decenijama, sprovode reforme u nastojanju da postanu članice EU.
“To šalje pogrešnu poruku zemljama zapadnog Balkana koje godinama rade na članstvu u EU. Neke su čak promijenile ime države, a druge su mijenjale velike dijelove svojih ustava”, rekao je on, kako prenosi Euronews.
BiH, ako se i spominje, to je uglavnom u kontekstu zemlje koja ne ispunjava svoje evropske obaveze. Na primjer, “EU Observer” je prošle sedmice pisao da vlade Albanije, BiH, Kosova i Crne Gore donose zakone koji ponekad ne odražavaju zahtjeve Evropske komisije.
“Proširenje ne smije biti puko ispunjavanje formalnih uslova i ne bi smjelo nagrađivati samo formalnu usklađenost sa pravilima”, izjavila je za “EU Observer” Karolina Gil, saradnica za javne politike u organizaciji “Transparency International”.
Ipak, kako nam je nedavno rekao diplomatski sagovornik iz ambasade jedne od zemalja članica EU, uprkos sporom tempu reformi, Brisel će teško moći sebi da priušti da potpuno marginalizuje BiH, čak i u slučaju da se proces nesprovođenja reformi i disfunkcionalnosti institucija nastavi.
Prema pisanju “Politica”, novi model pristupanja, po kojem će zemlje članice uživati niz ekonomskih pogodnosti članstva i prije formalnog pristupanja, znači da će zemlje u regionu imati pristup pojedinim evropskim fondovima, povoljnijim trgovinskim aranžmanima i djelimičan pristup jedinstvenom tržištu prije punopravnog članstva.
Međutim, kako je “Politicu” naglasio diplomat upućen u namjere Evropske komisije, obim pogodnosti zavisio bi od napretka svake pojedinačne zemlje u usklađivanju sa zakonodavstvom EU i sprovođenju reformi.
Ovdje se vraćamo na BiH, jer činjenica da zemlja još nije počela sprovoditi Reformsku agendu može dovesti u pitanje cijeli proces evropskih integracija.
Naime, kako smo već ranije više puta pisali, zemlje članice više ne žele finansirati zemlje koje ne sprovode reforme, posebno zbog činjenice da zbog značajnog povećavanja izdvajanja za odbranu sve manje novca ostaje za socijalne potrebe u samim zemljama.
Evropska komisija planira da od država članica zatraži političku podršku za ovu inicijativu, a očekuje se da bi lideri EU o širem okviru mogli raspravljati na samitima Evropskog savjeta u oktobru ili decembru.
Prema planu, svaka zemlja bi pojedinačno sticala pravo na određene pogodnosti, u zavisnosti od toga koliko je uskladila svoje zakonodavstvo sa evropskim pravilima i koliko je reformi sprovela. Time bi se značajno odstupilo od sadašnjeg sistema, prema kojem su gotovo sve pogodnosti rezervisane za punopravne članice.
“EU trenutno ima devet zvaničnih zemalja kandidata. Crna Gora se smatra najbližom članstvu, dok su Ukrajina i Moldavija otvorile pristupne pregovore. Proces Srbije, Turske i Gruzije, s druge strane, nalazi se u zastoju.
Iako je koncept postepene integracije zamišljen kao dodatni podsticaj kandidatima, i Ukrajina i Crna Gora ranije su se usprotivile ideji takozvanog ograničenog članstva, upozoravajući da ono ne smije postati zamjena za punopravno članstvo u EU”, piše “Politico”.