Ministri vanjskih poslova nordijskih i baltičkih zemalja zajedničkom su izjavom odlučno odbacili rusku kampanju dezinformacija i lažnih optužbi o povredama vazdušnog prostora, koju podupire i Bjelorusija.
Reakcija je to na tvrdnje ruskog ambasadora pri UN-u, koji je izjavio da Moskva ima informacije o tome da Ukrajina planira pokrenuti napade vojnim dronovima s teritorije Latvije i drugih baltičkih država, te je upozorio da ih članstvo u NATO-u neće zaštititi od odmazde. Regionalni lideri, Evropska unija i NATO takve su navode više puta snažno opovrgnuli.
Oštra osuda ruskih prijetnji i skretanja pažnje
U izjavi koju je objavilo estonsko ministarstvo vanjskih poslova, ministri su oštro osudili ruske prijetnje upotrebom sile protiv Latvije i drugih zemalja u regiji. Naglasili su da su nedavni incidenti s dronovima koji su narušili vazdušni prostor NATO-a direktna posljedica ruskog rata u Ukrajini.
Rusija nastoji skrenuti pažnju sa svog protivzakonitog rata i zastrašiti NATO saveznike, ali to joj neće uspjeti i takvo ponašanje mora odmah prestati, poručili su ministri.
SAD zabrinut zbog opasnosti od širenja sukoba
Na opetovane ruske optužbe protiv baltičkih zemalja osvrnuo se i američki senator Marco Rubio. Uprkos ponovljenim i snažnim demantijima, Rubio je rusku kampanju nazvao zabrinjavajućom zbog bojazni od eskalacije. Istakao je da razumije da se te zemlje osjećaju ugroženo iz očiglednih razloga, te da uvijek postoji bojazan da takva situacija može eskalirati u nešto veće.
Potvrdio je da SAD pomno prati situaciju i da je u kontaktu s NATO-om u vezi s tim pitanjem, jer ne žele da to dovede do šireg sukoba koji bi zaista mogao prouzrokovati nešto mnogo gore.
Ubrzana izgradnja odbrambene linije dugačke 1.000 kilometara
Baltičke zemlje ubrzano jačaju odbranu zbog straha od mogućeg ruskog napada nakon završetka ili zamrzavanja rata u Ukrajini. Estonija, Latvija i Litvanija grade Baltičku odbrambenu liniju duž oko 1.000 kilometara granice s Rusijom i Bjelorusijom.
Plan uključuje betonske bunkere, rovove, protivtenkovske jarke, skladišta municije i logistička skloništa. Procjene govore da bi izgradnja mogla trajati deset godina, no baltički zvaničnici upozoravaju da toliko vremena možda nemaju.
Zbog sve veće bezbjednosne prijetnje, ove zemlje su se, zajedno s Poljskom i Finskom, odlučile povući iz međunarodnog sporazuma koji zabranjuje protivpješadijske mine, a Litvanija je napustila i sporazum o kasetnoj municiji, želeći imati na raspolaganju sva sredstva za odbranu istočnog krila NATO-a.
Litvanski zvaničnici procjenjuju da bi Rusija u roku od šest mjeseci mogla voditi lokalni rat protiv susjedne zemlje, za dvije godine regionalni rat na području Baltičkog mora, a za pet godina rat velikih razmjera u Evropi bez sudjelovanja SAD-a.
NATO promijenio pristup: Odbrana svakog centimetra teritorije
NATO je nakon ruske invazije na Ukrajinu promijenio pristup odbrani Baltika i najavio odbranu svakog centimetra teritorije. U baltičkim državama već su raspoređene multinacionalne NATO snage, ali Estonija, Latvija i Litvanija traže snažniju i trajniju prisutnost, jer nemaju stratešku dubinu i strahuju od brzog ruskog prodora.
Cilj nove odbrambene linije nije statična utvrda nalik Maginotovoj liniji, nego fleksibilan sistem koji bi usporio invaziju i usmjerio ruske snage prema područjima gdje ih je lakše zaustaviti. Uz prijetnju konvencionalnog napada, baltičke zemlje se suočavaju i s hibridnim pritiscima iz Rusije, uključujući sabotaže podmorskih kablova, kibernetičke napade i dezinformacije.
Poljska paralelno gradi vlastiti Istočni štit vrijedan dvije milijarde evra, a Litvanija posebno upozorava na ranjivost Suwałki koridora i Kalinjingrada. Ulazak Finske i Švedske u NATO poboljšao je strateški položaj regije, ali baltički zvaničnici i dalje poručuju da je riječ o utrci s vremenom.