ANALIZA: Hoće li Macron postati novi vođa Evrope?

Ima li Europa novog čelnika? Ili možda čak i spasitelja?

 
Danas, godinu i tri dana pošto je na izborima pobijedio čelnicu
euroskeptične krajnje desnice Marine Le Pen, francuski predsjednik
primit će u njemačkom Aachenu uglednu nagradu Karla Velikog za
“izvanredan doprinos europskom jedinstvu”. 
 
Njegova saveznica Angela Merkel, koja je istu nagradu dobila 2008.
godine, govorit će na svečanosti. Bit će to i prilika da Njemačka
konkretno odgovori na Macronovu viziju povezanije Europe.
 
“Europa koja štiti”
 
Macron je u rujnu u govoru studentima Sorbonne izložio svoj plan “Europe koja štiti”.
 
Plan uključuje usklađivanje poreza i minimalne plaće, reformu
eurozone, tješnju vojnu suradnju i zajedničke mjere zaštite okoliša. 
 
U Njemačkoj su njegovu viziju dočekali s oprezom, a manjim
europskim zemljama s jedva prikrivenim negodovanjem. Macron i Merkel
sada rade na jedinstvenom prijedlogu koji kane predstaviti na summitu
EU-a koncem lipnja.
 
“Macron je iznova nadahnuo Europu” 
 
Odbor za dodjelu nagrade Karla Velikog, nazvanu po osnivaču Svetog
Rimskog Carstva, okrunjenog u Aachenu 800. godine, nema rezervi prema
Macronu. 
 
“Iako je na dužnosti relativno kratko, Emmanuel Macron iznova je
nadahnuo Europu i unio novi zamah i dinamiku u raspravu o čvršćoj
integraciji našeg kontinenta”, kaže se u obrazloženju nagrade. 
 
Ali može li Macron uistinu povesti EU ka većem jedinstvu, i
potaknuti sve skeptičniji elektorat da pristane na to, ili je
preambiciozan?
 
“Mislim da ima pravo biti ambiciozan”, kaže analitičar Sebastien
Maillard, direktor pariškog think-tanka nazvanog po Jacquesu Delorsu. 
 
“Ali možda nije trebao iznijeti sve odjednom. U onom govoru sa
Sorbonne, pitate se koji mu je zapravo udarni prijedlog”, dodaje
Maillard.
 
Nedavni posjeti Macrona i Merkel Washingtonu možda sugeriraju da je
Francuz preuzeo ulogu Gospodina Europe, nakon godina dominacije
njemačke kancelarke na kontinentalnoj političkoj sceni. 
 
Macronov posjet je bio državni, visokog profila i vidjelo se da ga
Trump doživljava kao bliskog prijatelja iako se francuski predsjednik u
govoru pred Kongresom nije libio iznijeti i ono u čemu se ne slaže s
američkim kolegom.
 
Merkel je u američkoj prijestolnici bila nekoliko dana poslije, ali u radnom i mnogo manje zapaženom posjetu. 
 
Moguće je da im to odgovara oboma, misli analitičarka Susi Dennison iz Europskog vijeća za vanjske poslove. 
 
“Uloga svjetskog državnika važnija je u francuskoj unutarnjoj politici nego u njemačkoj”, kaže Dennison. 
 
“A kako je u Njemačkoj na vlasti nova koalicija, mislim da je
Angeli Merkel važnije da se doživljava da joj je većina pažnje kod
kuće”, dodaje. 
 
“Macron, kada je EU u pitanju, zapravo još nije postigao ništa”
 
Ali, to ne znači da će Macronov telefonski broj biti onaj koji će strani čelnici uvijek zvati kada požele razgovarati s Europom.
 
Kina, na primjer, koja više polaže na gospodarske odnose s Europom i
dalje će Berlin i Bruxelles smatrati ključnim za to, kaže Dennison. 
 
Maillard ukazuje na još jednu stvar i poziva na oprez. 
 
“Prerana priznanja treba prihvatiti s velikom mjerom skromnosti”,
kaže. “Nagrada Karla Velikog najčešće je nagrada za cijelu karijeru, a
Macron, kada je EU u pitanju, zapravo još nije postigao ništa”.

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije