„Mora, okeane i rijeke oduvijek smo koristili kao izvor hrane i
drugih resursa, a danas ih iskorišćavamo čak pet puta više nego prije 50
godina“, upozorava WWF u novoj kampanji „I moru treba odmor!“.
Mnoge riblje populacije već su drastično smanjene, a njihov broj i
dalje opada. Osim toga, druga morska bića, poput morskih kornjača i
kitova, takođe su u opasnosti, jer smanjeni riblji fond znači da uskoro
ni oni neće imati dovoljno hrane.
Stručnjak za morsku bioraznolikost u WWF Adriji Patrik Krstinić
ističe kako se drastično smanjuje broj vrsta riba i broj populacija
određenih vrsta u moru.
„Vremena nam ponestaje, o ovom problemu više nije dovoljno
razgovarati, moramo hitno djelovati. Opstanak morskih životinja doveden
je u pitanje, kao i egzistencija i kvaliteta života mnogih ljudi“,
poručuje Krstinić.
Upozorava da ako ne promijenimo navike, od alata koje koriste ribari
do nas koji jedemo ribu, mogli bismo završiti s više plastike nego ribe u
moru.
„I to mnogo prije 2048. godine, koju su naučnici označili kao kritičnu kada je stanje mora u pitanju“, ističu.
Već tokom našeg životnog vijeka, dodaje, moglo bi da se dogodi da
nećemo imati dovoljno ribe za prehranu. Već je sada cjenovno mnogima
nedostižna, upravo zato što je ima sve manje, kaže.
U WWF ističu da su posvećeni zaštiti mora u cijelom svijetu. Kako bi
se osiguralo održivo upravljanje morskim resursima, njihovi stručnjaci
blisko sarađuju sa ribarima, lokalnim i evropskim institucijama, kao i
drugim nevladinim organizacijama.
Velike morske površine vijekovima su smatrane neiscrpnim izvorom
hrane i drugih resursa, a sada, ističu u WWF, znamo da je 35 odsto
globalnih ribolovnih resursa prekomjerno iskorišćeno, a čak 63 odsto na
nivou Sredozemnog i Crnog mora.
WWF radi na promjeni tog trenda uspostavom „zona bez ribolova“, kako
bi se i more i riba mogli oporaviti, promovišući alternativne izvore
prihoda za obalne zajednice, kao što je ribolovni turizam i podupirući
ribare i donositelje odluka da pređu na održive ribolovne prakse.