Istragu je vodio Justice Hassan B. Jallow, glavni sudac Gambije i bivši
tužilac Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu i mehanizma za međunarodne
krivične sudove. Njegovi stručni zaključci proslijeđeni su Registraru
koji ih je dalje proslijedio relevantnim institucijama u okviru
Ujedinjenih naroda.

Kako Jallow navodi, njegov pregled nije pokazao nikakve rupe niti mane u
zakonskim okvirima Suda u Hagu, a po pitanju tretiranja pritvorenika u
jedinici za pritvor UN-a i prostorijama Suda. Stoga, on ne predlaže
nikakve izmjene pravila i propisa Haškog tribunala.

“Pregled pokazuje da su pravni okviri koje su pratili službenici UNDU-a,
policajci za sigurnost i drugo osoblje Suda u vezi s postupanjem s
gospodinom Praljkom. Kao što je navedeno u mojim zaključcima, bez
posebnih obavještajaca i unutar UN-ovih granica standardnih minimalnih
pravila za tretiranje pritvorenika, ne postoje mjere koje bi mogle
osigurati otkrivanje otrova u bilo kojoj fazi. Bez obzira na to, pregled
je ukazao na neke mjere koje bi se mogle poduzeti kako bi se povećala
vjerojatnost otkrivanja u budućim slučajevima”, naveo je Jallow.

Glavni sudac Gambije preporučio je nekoliko mjera vezanih za
pretraživanje pretvorenika, uključujući i njihove sobe, kao i kurseve za
obuku osoba za sigurnost. Zatim je preporučio nastavak pružanja
medicinske i psihološke pomoći zatvorenicima koji su uključeni u
događaje od 29. novembra.

Jallow je istakao kako je nemoguće legalno kupiti kalijev cijanid unutar zatvora, kojeg je Praljak popio u sudnici.

“Kalijev cijanid se može prenijeti u obliku praha ili otopiti u vodi.
Količina kalijevog cijanida potrebna za izradu smrtonosne doze iznosi od
200 do 300 miligrama, što je jednako veličini za jednu tabletu”,
pojasnio je Jallow te dodao kako nije moguće navesti kako je Praljak
došao do otrova.

Prema zaključcima Jallowa, kontinuirana krivična istraga pod nizozemskim
vlastima mogla bi rasvijetliti kako se otrov našao u Praljkovim rukama.

“Važno je napomenuti na početku da osoblje UNDU-a ili osoblje
Međunarodnog suda nije imalo dostupne obavještajne informacije koje bi
ukazale na to da je gospodin Praljak posjedovao otrov. Da je takva
obavještajna inforamcija bila dostupna, bile bi moguće daljnje invazivne
mjere. Međutim, čak i da su takve obavještajne informacije bile
dostupna, priroda i količina otrova bili su takvi da je lako mogao
ostati neotkriven čak i kroz najzahtjevnije pretrage osoba, stanica i
drugih područja. Mala veličina predmeta, ograničenja u pravilima o
nametljivim pretraživanjima i priroda opreme za screening dostupne na
UNDU i prostorijama MKSJ-a, sve su doprinijeli otežavanju otkrivanja
krijumčarenja”, smatra Jallow.

Međunarodni krivični sud u Hagu izrazio je duboku zahvalnost sudiji
Jallowu te svim drugim stručnjacima koji su sarađivali u procesu istrage
Praljkove smrti. Podsjećamo, njihovi stručni zaključci proslijeđeni su
nadležnim organima u Ujedinjenim narodima.