– Velike tvrtke, poput Valamara, već su to obavile, ozbiljno shvaćaju što im znači radna snaga. Svaka ozbiljna kuća sezonce treba imati riješene do kraja veljače – kaže predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić.
I oglasni prostori sve su popunjeniji oglasima kojima se traže konobari, sobarice, barmeni, kuhari, recepcioneri…, za rad u sezoni na jadranskoj obali i otocima, a kako i ne bi kada je već prošla sezona pokazala veliki deficit među sezonskom radnom snagom, mahom iz Slavonije, dok se nedostatak sezonaca prognozira i za ovo ljeto. Andrić procjenjuje kako će 2017. nedostajati čak 20 tisuća sezonskih radnika, jer je dio (slavonskih) sezonaca otišao raditi izvan Hrvatske poslove nevezane uz turizam, a dio se “preselio” u zimske, skijaške centre Austrije i Njemačke gdje kao sezonci zarade mnogo više nego na hrvatskom Jadranu te imaju i bolje uvjete rada.
– Traženo ih je više od 15 tisuća. Lakše se za to odlučuju mlađi, oni koji nisu zasnovali obitelj – kaže o hrvatskim “zimskim” sezoncima Andrić.
Kvalitet radnika
Sve izraženiji problem (sezonske) radne snage u turizmu ne vidi se samo kroz brojčano stanje, nego i kvalitetu radnika.
– Današnji gost traži visoki stupanj kvalitete usluge. Onaj tko u tom poslu nije radio, nije obučen, nema iskustva – ne može to ispuniti, drži Andrić.
– Potraga za radom u sezoni među našim sezoncima tek se treba zakuhati, jer mnogi još odrađuju zimsku sezonu u Austriji pa kada ona prođe, preselit će se kod nas na more. Ne može se više preživjeti samo od ljetne, pa ljudi gledaju da nađu posao i u skijaškoj sezoni izvan Hrvatske – kaže nam Baranjka Ruža, koja je lani pet mjeseci radila u sezoni na hrvatskom jugu, piše Glas Slavonije.
Valpovčanka Vera, koja je lani odradila osam mjeseci u sezoni na dubrovačkoj rivijeri, kaže da se za ovogodišnji pronalazak sezonskog posla ne boji.
– Mnogo je Slavonaca otišlo van pa je velika potražnja za radnicima. No, ove godine posao u sezoni tražit ću u Istri i na Kvarneru, jer čujem da su ondje bolji uvjeti, a gazde bolji platiše. Ove godine prije Uskrsa ne idem, lani mi je to bilo predugo, a posao u kuhinji s plaćom ispod 5000 kuna neću prihvaćati. Plus, dakako, prijava, osiguran smještaj i hrana. Kažem, još ne znam gdje ću, no ne sekiram se, jer svjesna sam – potražnja za sezoncima je velika – kaže Vera.
Struktura zaposlenih
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2016. u sezonskom zapošljavanju tražilo se približno 39.000 radnika, a zaposlenih osoba s evidencije Zavoda bilo je oko 40.700. Najviše je traženih radnika u turizmu – njih gotovo 26.800.
– Predviđa se opet dobra sezona, ona je sve duža, a investirano je i u neke nove objekte pa raste i broj potrebnih radnika u sezoni. On je prije bio od 80 do 90 tisuća, lani se približio brojci od 100.000, a u turističkoj sezoni 2017. treba prijeći sto tisuća. U toj brojci sezonaca je više od 35.000, a prije ih je bilo 20 do 25 tisuća – kaže Andrić.
Znači, dok nam kronično nedostaje 20.000 sezonaca za sezonu 2017., istovremeno raste broj potrebnih radnika. No, Andrić upozorava kako je u strukturi zaposlenih u turizmu veliko smanjenje onih s ugovorima na neodređeno, a koje poslodavci trajno nadomještaju sezoncima.
– To se kosi sa svakom strategijom razvoja turizma – kaže. Rješenje problema osipanja kadra u turizmu vidi u izmjeni postojećih pravilnika na način da se broj radnika vezuje uz kategorizaciju objekata.