Samom dolasku srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prethodili
su tjedni bildanja napetosti pa je sigurnosno pitanje medijski izdignuto
na najvišu razinu. Brojali su se tako snajperisti i specijalci koji će
obuzdavati potencijalne napade, kako na srbijanskog predsjednika, tako i
na srbijanske zastave izvješene na putu kojim se kretao. Kao da je rat
završio jučer, komentirali su mnogi uzavrelu atmosferu te degradaciju
odnosa zamjetnu od silaska Ive Josipovića i Borisa Tadića s vlasti.
Izlazak
dvoje predsjednika pred novinare, nakon razgovora u četiri oka, bio je
svojevrstan antiklimaks u kojem je Kolinda Grabar-Kitarović objasnila da
je Vučića pozvala kako bi prekinula eskalaciju verbalnog sukoba oko izložbe o ustaškom logoru Jasenovac, a koju je uprizorila srbijanska misija pri Ujedinjenim narodima.
„U
mnogim stvarima se nismo složili, negdje smo se približili, a negdje
ćemo se približiti u vremenu pred nama. Dogovorili smo se da ćemo
razgovarati. Dogovorili smo se da pitanje nestalih treba riješiti što
prije. S predstavnicima udruga nestalih iz Hrvatske, ali i iz Srbije,
razgovarat ćemo i ja i gospodin Vučić“, kazala je Grabar-Kitarović koja
je pitanje gotovo 2.000 nestalih Hrvata i Srba u Domovinskom ratu
najavljivala kao primarnu temu današnjeg dana.
„U
mnogim stvarima se nismo složili, negdje smo se približili, a negdje
ćemo se približiti u vremenu pred nama. Dogovorili smo se da ćemo
razgovarati”, izjavila je predsjednica Hrvatske.
I granice su problem
„Imamo
različiti stav o graničnom pitanju. Hrvatska se poziva na katastarske
knjige, a Srbija se poziva na zakon i smatra da je zakon snažniji pravni
akt od katastarskih knjiga bilo koje jedinice u bivšoj SFRJ. Pokušat
ćemo to pitanje riješiti bilateralnim putem u iduće dvije godine. Ako to
ne bude moguće idemo pred arbitražna tijela“, otkrio je Aleksandar
Vučić. I čini se da je to najvažnija poruka za Hrvatsku u ovom trenutku
koja još nije jasno definirala kako misli riješiti ovaj problem čije se
rješenje očekuje u kontekstu procesa ulaska Srbije u Europsku uniju. Jer
Bruxelles ne želi još jedan sukob poput onoga Ljubljane i Zagreba.
Današnji
posjet još je jednom pokazao neusklađenost vanjske politike Banskih
dvora i Pantovčaka. Naime, premijer Andrej Plenković je izvijestio
javnost da je njegova zakonska obveza otvoriti pitanje ratne odštete u
razgovoru s Vučićem, no predsjednica o tome sa srbijanskim kolegom nije
željela razgovarati. Radni ručak dvoje državnika dogodio se daleko od
kamera i do zaključenja ovog priloga nije izdano službeno priopćenje o
otvorenim temama. No Vučić je po izlasku iz zgrade vlade samo potvrdio
da je ratna odšteta spomenuta, na inzistiranje premijera.
Posjet je bio popraćen i prosvjedima
Prosvjednici traže ispriku
Sada
ostaje vidjeti hoće li ovi razgovori odnose dviju država postaviti u
pozitivnu putanju, jer hrvatski građani Vučiću ne vjeruju i dočekuju ga s
vidljivom rezerviranošću. Ponajviše jer ga vide kao okupatora koji je
1995. godine kao pripadnik Srpske radikalne stranke u Glini
sunarodnjacima obećao da takozvana Srpska Krajina i Glina nikada neće
biti Hrvatska i da „ondje ustaška vlast nikada više neće moći doći”.
Ispriku traže gotovo svi, no malo tko ju očekuje.
Upravo su na
taj govor podsjetile i udovice hrvatskih branitelja koje su danas
prosvjedovale na glavnom zagrebačkom trgu uz podršku udruga ratnih
invalida. Prešutno ih je podržao i lijevi dio političkog spektra koji je
samo prije nekoliko tjedana oštro kritizirao udovice zbog pokušaja
ideološkog oblikovanja programa javne televizije.
No ipak,
zamjetno je kako je veliki prosvjed branitelja izostao. Interes za
prosvjedovanje nisu pokazali ni organizatori prosvjeda iz Savske 66 što
je protumačeno time da su njihovi apetiti zadovoljeni novim zakonskim
rješenjima i pravima koja im je dala Plenkovićeva vlast.
Svečani doček gosta iz Srbije
„Nisam četnik“
„Mi
ne smijemo dopustiti da nam pojedinci s rubova političkog spektra ili s
rubova bilo kakvog razmišljanja diktiraju politiku“, odgovor je
hrvatske predsjednice na pitanje o prosvjedima koje su postavili
srbijanski novinari.
„Htio bih svima u Hrvatskoj poručiti da ja
nisam nikakav četnik, niti je to bio bilo tko u mojoj obitelji.
Prosvjedi su normalna stvar u demokratskim državama i ja se nisam nešto
pretjerano uzrujao zbog ovog“, rekao je Vučić odgovarajući na isto
pitanje. No njegove bi riječi bile uvjerljive hrvatskim građanima kada
srbijanski ministri, percipirani kao Vučićevi glasnogovornici, ne bi
zapaljivo upozoravali predsjednika da će ga u Zagrebu dočekati ustaše.
U
znak dobre volje, srbijanski predsjednik uručio je predsjednici
dokumente iz Dvora na Uni koji su odneseni u Srbiju nakon Oluje 1995.
Također, kaže, donio je i podatke o troje od 1.945 nestalih u ratu
1990-tih u Hrvatskoj. Vučić će sutra, bez Kolinde Grabar-Kitarović,
obići Vrginmost, većinski naseljen Srbima, a razgovarat će i vođama
katoličke i pravoslavne zajednice u Hrvatskoj.
Zaključno, možemo
reći da prvi dan posjeta Hrvatskoj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića
nije donio nikakva iznenađenja, niti je ispunio očekivanja – jer
stvarnih očekivanja, s bilo koje strane, nije ni bilo. No hrvatskim
građanima je ponudio jedan zabavan trenutak, scenu u kojoj srbijanski
predsjednik obavlja smotru hrvatskih vojnika uz koračnicu iz Domovinskog
rata „Mi smo garda hrvatska“. Ne čudi stoga da su brojni komentatori u
medijima i na društvenim mrežama isticali činjenicu da je vrijeme
karnevala.