Stupanjem na snagu SSP bit će formirana tijela koja će pratiti provođenje Sporazuma, a u kojima će predstavnike imati Srbija i EU – Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, kao i Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje.
Na dan stupanja na snagu SSP prestaje primjena Prijelaznog trgovinskog sporazuma s EU, a rokovi koji su počeli teći početkom primjene Prijelaznog sporazuma od 1. januara 2009. nastavit će bez prekida teći i nakon prestanka njegovog važenja, podsjetio je Ured Vlade Srbije za eurointegracije.
Bivša direktorica Ureda za eurointegracije Tanja Miščević, koja je 2008. parafirala taj sporazum, objasnila je Tanjugu da se faktički tim formalnim činom u već uspostavljenim ekonomskim odnosima neće mnogo toga promijeniti.
Miščević je ukazala na, prije svega, simbolički značaj stupanja na snagu SSP, jer je time zadovoljen formalni preduvjet za početak pregovora o članstvu, a Srbija dobija status države pridružene EU.
“Nema novih rokova i novih para, odnosno fondova koji nam stupanjem na snagu SSP postaju dostupni, ali je ovo zaokruživanje prethodnog procesa i ovim je naš proces pridruživanja prerastao u proces pristupanja EU”, objasnila je Miščević.
Podsjećajući da Srbija i EU već godinama primjenjuju Prijelazni trgovinski sporazum, a to znači trgovinski dio SSP-a, Miščević je izjavila da je novina to što sada na snagu stupa i politički dio sporazuma.
“U političkom dijelu su definisani principi pridruživanja koje se zasniva na evropskim vrijednostima, njima se država priprema za eventualno buduće članstvo, formiraju se institucije koje se bave primjenom sporazuma i praćenjem njegovog ostvarivanja i koje eventualno rješavaju sporove između dva ugovorna partnera”, navela je Miščević.
Stupanjem na snagu SSP-a bit će, naime, formirana zajednička tijela za njegovo provođenje: pored već postojećeg Odbora za praćenje provođenja Prijelaznog trgovinskog sporazuma, koji će biti preimenovan u Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, bit će formirano Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje i Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje.
Kao najzanimljiviju novinu koja proističe iz stupanja na snagu SSP, Miščević izdvaja obvezu da Srbija uskladi stavove u vanjskoj politici sa zajedničkim stavovima EU, ukoliko oni postoje.
” Vanjska i sigurnosna politika EU je različita od trgovinske politike gdje se članice i oni koji su u ugovornom odnosu sa EU moraju usklađivati. U tom segmentu postoji samo poziv da države zauzmu isti stav, ali ni same države članice EU to nisu uspjevale u mnogim slučajevima, kao na primjer u slučaju Libije”, rekla je Miščević, i dodala da u posljednjih godinu i pol dana, kada je riječ o vanjskojpolitici, Srbija nije imala neslaganja sa stavovima EU.
Kada je riječ o trgovinskim odnosima, bit će nastavljen proces liberalizacije započet primjenom Prijelaznog trgovinskog sporazuma, što znači da će 1. januara 2014. godine biti završena liberalizacija za sve industrijske proizvode porijeklom iz EU i za najveći broj poljoprivrednih proizvoda.
Indirektne koristi od primjene Prijelaznog trgovinskog sporazuma su povećanje investicija, zapošljavanje, rast bruto domaćeg proizvoda, porast izvoza, budući da je EU, ne samo najveći trgovinski partner, već i najveći investitor u Srbiju.