Novi digitalni granični sistem Evropske unije, osmišljen je da “uvede putovanja u 21. vijek”, ne stvara samo duge redove, već ga zbunjuju i jednojajčane blizanke.
To je posljednji u nizu izazova sa kontroverznim Sistemom ulaska i izlaska (EES), za koji je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nedavno priznala da i dalje ima neriješenih tehničkih problema i da je potrebno još mnogo rada.
Sistem, koji je 10. aprila zamijenio pečatiranje pasoša biometrijskom evidencijom na spoljnim granicama EU, uveden je nakon četiri godine odgađanja. Od tada putnici prijavljuju kašnjenja zbog skeniranja lica i uzimanja otisaka prstiju, ali gužve nisu jedini problem.
Jedna državljanka Velike Britanije, zaposlena u portalu Politico, krajem maja je na aerodromu u rumunskom Klužu zadržana prilikom povratka u Ujedinjeno Kraljevstvo. Granična policija tvrdila je da je nezakonito boravila u šengenskom prostoru jer njen izlazak nakon prethodne posjete Amsterdamu u aprilu nije bio evidentiran u sistemu.
Međutim, postojao je jedan problem – ona u aprilu uopšte nije bila u Amsterdamu. Tamo je putovala njena jednojajčana bliznakinja.
Žena, koja je zbog mogućih budućih problema na granici željela da ostane anonimna, ispitivana je oko 15 minuta. Kada je službenicima objasnila da ima sestru bliznakinju, prvo su je optužili da joj je ustupila pasoš, što nije bilo tačno. Njena sestra je u to vrijeme bila u Ujedinjenom Kraljevstvu i nikada nije putovala u Rumuniju.
Sistem pomiješao dvije sestre
Prema svemu sudeći, EES je dvije žene povezao zbog gotovo identičnih crta lica, ali vjerovatno i zato što imaju isto prezime, datum rođenja i državljanstvo. Ipak, njihovi otisci prstiju, lična imena i brojevi pasoša su različiti. Nakon provjere, Britanki je ipak dozvoljeno da napusti Rumuniju.
Prema mišljenju Niovi Vavule, šefice Katedre za sajber politiku na Univerzitetu u Luksemburgu, koja je učestvovala u savjetovanju evropskih zakonodavaca o tehničkim aspektima EES-a, riječ je vjerovatno o kombinaciji dva odvojena propusta.
Ona smatra da izlazak jedne od sestara iz Amsterdama nije pravilno evidentiran, moguće zato što sistem tada još nije bio u potpunosti funkcionalan ili je došlo do tehničkog kvara. Putovanje se dogodilo 12. aprila, svega dva dana nakon što je EES počeo sa radom.
Istovremeno, način na koji je druga sestra provjeravana u Klužu ukazuje na propust rumunskih graničnih službenika. Prema pravilima EES-a, identitet putnika ne bi smio da se utvrđuje samo na osnovu fotografije lica, već i poređenjem otisaka prstiju ili podataka iz pasoša, koji su u ovom slučaju bili različiti.
Službenici se previše oslonili na prepoznavanje lica
„Na osnovu onoga što ste mi opisali, čini se da službenici nisu bili dovoljno obučeni da razlikuju različite procedure i da su se previše oslonili na fotografiju lica kao jedini način identifikacije“, rekla je Vavula.
Dodala je da činjenica da nisu provjerili podatke iz pasoša u EES-u niti uzeli u obzir da je riječ o novom sistemu sa brojnim početnim problemima ukazuje na takozvanu pristrasnost usidravanja – sklonost da se prva informacija prihvati kao tačna, dok se ostali dokazi zanemaruju.
Nizozemsko Ministarstvo unutrašnjih poslova i rumunska granična policija nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.
Iz Evropske komisije saopšteno je da ne komentarišu pojedinačne slučajeve, ali su podsjetili da su države članice odgovorne za podatke koji se unose u EES, kojima Komisija nema direktan pristup.
Prilikom prvog ulaska u šengenski prostor putnici daju biometrijske podatke i podatke iz pasoša, što, kako navode iz Komisije, omogućava da svaki putnik bude zasebno identifikovan.
Građani koji smatraju da su njihovi podaci pogrešno obrađeni imaju pravo da zatraže njihovu ispravku obraćanjem nadležnim organima države članice, bilo na graničnom prelazu ili putem institucija zaduženih za vođenje sistema.