Studentski aktivista Filip Ubović otkrio je kako je funkcionisao studentski pokret u Srbiji, na koji način su birani kandidati za Studentsku listu i kakvu politiku prema Rusiji, Evropskoj uniji i Izraelu zagovaraju studenti nakon pobjede na vanrednim parlamentarnim izborima.
U intervjuu sa Aronom Bastanijem, Ubović je govorio o organizaciji studentskih plenuma, dugotrajnom procesu donošenja odluka i strategiji koja je, prema njegovim riječima, omogućila izborni uspjeh.
Govoreći o izborima održanim 25. oktobra, istakao je da je od početka vjerovao u pobjedu.
„Ja sam vjerovatno bio jedini koji je mislio da će ovo proći glatko. Ne možete da promijenite stvari za jedan dan, treba vremena, ali samo treba pratiti ciljeve. Ne možete da reagujete ako vas provociraju, mislim da smo tako pobijedili“, rekao je Ubović.
Kako je funkcionisalo 90 studentskih plenuma?
Ubović je objasnio da je studentski pokret bio organizovan kroz plenume, otvorene za sve studente fakulteta, bez klasične hijerarhije i jednog lidera.
Prema njegovim riječima, na njegovom fakultetu studira oko 7.000 ljudi i svi su imali pravo da prisustvuju plenumu, iako je stvarni broj učesnika bio znatno manji.
„Imali smo pravilnike od, ja mislim, prve nedjelje. Oni objašnjavaju kako se ponašate na plenumu, kako se donose odluke, tako da smo imali balans. Probali smo da izvedemo to da moderator plenuma svaki put bude druga osoba, kako bi bilo nepristrasno“, objasnio je.
Iako plenumi nisu imali formalne vođe, Ubović priznaje da su pojedini studenti imali veći uticaj od drugih.
Međutim, tvrdi da je pokret razvio mehanizme kojima se sprečavala koncentracija moći u rukama pojedinaca.
Kada bi neko stekao preveliki uticaj, ostali studenti bi reagovali i upozoravali da se takva pozicija ne smije zloupotrebljavati.
Prema njegovim riječima, gotovo svi javni, ali i pojedini privatni fakulteti imali su svoje plenume.
„Čak i da jedan ne donese optimalnu odluku, to ide na raspravu u druge plenume i uspjeli smo u tako velikom kolektivu da donesemo prilično dobre odluke, što znači da nije haotično i da nema lidera. Koliko god uticaja da imate, ne možete uticati na 90 plenuma, već samo na svoj“, rekao je Ubović.
Kako su birani kandidati za Studentsku listu?
Jedno od najvažnijih pitanja bilo je formiranje Studentske liste za parlamentarne izbore.
Ubović je objasnio da je rasprava o političkom organizovanju počela još u februaru ili martu 2025. godine, nekoliko mjeseci nakon početka studentskih blokada.
Tada su se pojavila dva prijedloga.
Prvi je podrazumijevao izbor 20 ljudi koji bi potom samostalno sastavili izbornu listu.
Drugi model predviđao je da svaki fakultet predloži dva ili tri kandidata, proporcionalno broju studenata, nakon čega bi se kandidati rangirali kroz zajednički proces odlučivanja.
Prema Ubovićevim riječima, rasprava o izboru modela trajala je mjesec ili dva, uz brojne radionice, sastanke i plenume.
„Pokret je inkluzivan i čujete svačije mišljenje, onda dođete do dobre odluke“, naveo je.
Svaki fakultet mogao je da predloži da određeni kandidat ne bude na listi, nakon čega su o tome odlučivali plenumi na nivou univerziteta.
Kada bi univerzitetska lista bila završena, ulazila je u širu Studentsku listu, koja je prolazila kroz sličan postupak provjere i odlučivanja.
Ubović smatra da je upravo takav način rada omogućio izbor kvalitetnih kandidata.
Naglasio je da konačnu listu nije sastavio jedan čovjek niti je nastala preko noći.
Prema njegovim riječima, riječ je o grupi od 250 ljudi koje opisuje kao stručne, moralne i sposobne da mijenjaju Srbiju.
Odnos prema Rusiji: Bez sankcija zbog gasa i iskustva iz devedesetih
Govoreći o budućoj spoljnoj politici, Ubović je istakao da su prioritet unutrašnje promjene u Srbiji, dok će odnosi sa drugim državama biti razmatrani u skladu sa interesima zemlje.
Kada je riječ o Rusiji, naveo je da je studentski pokret odlučio da ne uvodi sankcije Moskvi.
Za takvu odluku, prema njegovim riječima, postoje dva razloga.
Prvi je iskustvo Srbije sa međunarodnim sankcijama tokom devedesetih godina, za koje smatra da najviše pogađaju obične građane.
Drugi je energetska zavisnost Srbije od ruskog gasa.
„Sankcije štete običnim ljudima, ne političarima i ljudima na pozicijama moći. Drugo, mi uvozimo 90 odsto gasa iz Rusije. Mi nemamo diplomatsku prednost ovdje“, objasnio je Ubović.
O članstvu u EU odlučivali bi građani, najavljuje se prekid isporuke oružja Izraelu
Kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, Ubović je naveo da bi građani Srbije trebalo da imaju mogućnost da odluče o tom pitanju, uključujući i putem referenduma.
Istakao je da studentski pokret, prema njegovom mišljenju, svojim načinom organizovanja i donošenja odluka već pokazuje privrženost evropskim vrijednostima.
Posebno se osvrnuo na odnose sa Izraelom, navodeći da program Studentske liste predviđa obustavu isporuke oružja toj zemlji.
„U našem programu piše da ćemo zaustaviti isporuku oružja u Izrael. Mi kao pokret osuđujemo sve invazije na tuđe teritorije, naročito invaziju Izraela na Palestinu“, rekao je Ubović.
Kritikovao je i bliske odnose dosadašnjih vlasti Srbije sa Izraelom, uključujući saradnju u proizvodnji dronova.
Prema njegovim riječima, takva politika nema podršku velikog dijela građana Srbije, bez obzira na njihovo političko opredjeljenje.
Ubović je zaključio da studentski pokret namjerava da ostane dosljedan principima na kojima je nastao, uz naglasak na kolektivnom odlučivanju, odgovornosti i promjenama u načinu upravljanja državom.
Njegove izjave prenosi Blic.