Poslanici srbijanskog parlamenta su nakon 11 godina, ocijenila je
skupštinska većina predvođena Srpskom napredom strankom (SNS) Aleksandra
Vučića, obezbjedili pravovremeno, istinito, potpuno i nepristrasno
informisanje i izlazak države iz medija do sredine iduće godine.
Pored krovnog, Zakona o javnom informisanju, sa 182 glasa (od ukupno
250) usvojen je i Zakon o elektronskim medijima i Zakon o javnim
medijskim servisima.
Na osnovu tih zakona svi mediji u državnom vlasništvu, njih 81,
trebali bi biti privatizovano do 1. jula 2015. godine. To podrazumijeva
da će svog šefa promjeniti nekoliko hiljada novinara kao i
privatizaciju nacionanih medija poput agencije Tanjug i dnevnih novina
“Politika” i “Večernje novosti” u kojima država ima svoj udio
vlasništva.
Set medijskih zakona uvodi niz novina za način rada novinara i
poslovanja medijskih kuća, definiše dva javna servisa: Radio-televiziju
Srbije (RTV) i Radio televiziju Vojvodine (RTV), za koje će građani od
2016. godine plaćati takse.
Preduslov za uvođenje digitalizacije u Srbiji, što je i uslov EU, bili su upravo usvojeni zakoni.
Uvodi se i Regulatorno tijelo za nadzor elektronskih medija.
Medijski zakoni su doneseni u okviru paketa reformskih zakona koje je
odobrila Evropska komisija, saopštio je predlagač – Vlada Srbije.
Impelmentacija zakona najbitnija, očekuje se smanjenje utjecaja vlasti na medije –
Set medijskih zakona koje je donijela Skupština Srbije usvaja neke
osnovne intencije medijske strategije, prije svega izlazak iz vlasništva
u medijima, prelazak sa budžetskog na projektno finansiranje, nastavak
privatizacije i još neke uslove, slažu se predstavnici dva vodeća
novinarska udruženja, ali naglašavaju da je pored njihovih manjkavosti
najbitinija njihova implementacija.
Udruženje novinara Srbije (UNS) i Nezavisno udruženje novinara Srbije
(NUNS), pored nekoliko amandmana koje su proslijedili poslanicima,
slažu se u jednom da su zakoni dobri, izdvajajući želju vlasti da preko
načina izbora članova Regulatornog tijela utiču na radio i tv stanice.
Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Vukašin
Obradović u razgovoru za Anadolu Agency (AA) ukazuje da će se uspješnost
seta medijskih zakona mjeriti primjenom rješenja koja su propisana u
Zakonu o javnom informisanju, Zakonu o elektronskim medijima i Zakonu o
javnim servisima.
Prema riječima Obradovića, nova zakonska rješenja će za medije koji
ne budu privatizovani omogućiti da akcije medija, bez naknade budu
dodijeljene zaposlenima.
“Mediji koji ne nađu kupca na tržištu postaće vlasništvo onih koji
rade u njima i na njima će biti odgovornost šta će dalje raditi“,
objašnjava Obradović i dodaje da je ojačan uslov u smislu promjene
djelatnosti medija tako da će budući vlasnici pet godina nakon kupovine
morati da se bave osnovnom djelatnošću.
Predsjednik NUNS-a ukazuje da “u Srbiji postoji preko 1.300 medija i da aktuleno tržište to ne može da proguta”.
“Ne postoje ekonomski uslovi za postojanje ovolikog broja medija i
sasvim je sigurno da će doći do gašenja pojedinih medija i sa te strane
bojazan kolega u nekim sredinama je sasvim opravdan”, ocijenio je
dugogodišnji novinar.
Očekivanja su, dodaje on, i da se projektnim načinom finansiranja
smanji utjecaj države, vlasti i utjecajnih krugova na uređivačku
politiku.
“Za primenu zakonskih rešenja potrebna je politička volja i iskrena
želja vlasti da mediji postaju deo demokratskog procesa, a ne sredstvo
za dolazak i opstanak na vlasti kao što su bili do sada”, naveo je
Obradović, odgovarajući na pitanje da li će novi propisi smanjiti
pritiske, cenzuru i autocenzuru na medije.
Naglašavajući da se već javljaju spekulacije kada je u pitanju
prodaja nacionalnih medija poput Tanjuga, Politike i Večernjih novosti,
Vukašin Obradović je podvukao da je “mnogo bolje kada se zna vlasnik
medija nego kada je država vlasnik bilo kog medija”.
Poručio je da se nada da će pritiscima na državu, a pogotovo lokalne
samouprave, uspjeti da natjeraju da obezbijede dovoljno novaca
namijenjenog medijima i novinarima kako u pitanje ne bi bio doveden
javni interes građana Srbije.
– Za novinare dovoljno novca, ali… –
Iz Udruženja novinara Srbije (UNS) su uoči donošenja ovog paketa
zakona najavili da ga neće podržati ukoliko se ne bude odredilo da se za
medije izdvoji minimalno dva posto. Njihov amandman nije podržan,
uprkos apelu da, ukoliko ne bude propisan minimalan iznos za projektno
finasiranje, prijeti opasnost da se, poslije privatizacije, nastavi
opšti pomor lokalnih medija od kojih bitno zavisi informisanje građana
Srbije.
“Lokalne vlasti bi imale u rukama jak ucenjivački potencijal”,
ocijenjeno je iz tog novinarskog udruženja i naglašeno da je neusvajanje
ovog amandmana upropastilo čitav zakon.
Petar Jeremić, član Izvršng odbora UNS-a, ipak je duboko uvjeren da
će novi medijski zakoni nešto promijeniti. Kao primjer za to navodi da
novinari neće biti pod direktnim pritiskom predstavnika lokalnih vlasti,
jer za projekte koje će finansirati unaprijed preuzimaju obavezu da
isplate novac.
“Bez obzira ako se gradonačelniku ili nekom drugom lokalnom
funkcineru ne svidi kako taj medij izveštava, on će morati da isplati
svoju obavezu. Novinari će biti oslobođeni tog straha da će im biti
ukinut novac ukoliko ne izveštavaju pohvalno o vlastima”, ocjenjuje
Jeremić za AA.
On je naveo da zakoni ne mogu smanjiti novinarske slobode, ali da postoje i odredbe koje su “totalno van evropskih”.
“Ono što je do sada bila RRA preuzima nadežnost na online medijima
samo od Saveta za štampu. To je jedinstven slučaj da neko regulatorno
telo preuzima slučaj nekog samoregulatornog tela. To je van demokratskih
standarda”, konstatuje on, analizirajući nedostatke novih propisa.
Jeremić se slaže sa kolegama iz NUNS-a da je u Srbiji veliki broj
medija zbog tržišta ali i dodaje da je UNS insistirao na tome da su
mediji u statusu javnog interesa građana te da zbog toga ima ustavnu
bavezu da finansira.
Jeremić je iznio podatak iz istraživanja UNS-a da država Srbija ima
novca za medije ali je, kako je naveo, problem bio u netransparentnom
načinu dodjeljivanja tih sredstava. “Čime je vlast praktično
uslovljavala medije da budu podobni”, naveo je Jeremić.
Oo je ocijenio da bi pojedini mediji budućim procesom privatizacije
morali smanjiti broj zaposlenih, pogotovo onih koji ne učestvuju u
proizvodnji programa.
Složio se da, dobri novinari i oni koji rade u interesu svojih
gledalaca, slušalaca i čitalaca i građana zbog kojih postoje, i ukoliko
zadobiju njihovo povjerenje nemaju razloga za strah.
“Oni koji rade za centre moći će vrlo brzo biti pročitani, građani im
neće verovati, a samim tim njihov rad neće imati nikakvu vrednost”,
poručio je predstavnik Udruženja novinara Srbije.
Ostavljanje mogućnosti da se status državnih medija, poput Tanjuga,
radio Jugoslavije i Panorame, definiše uredbom vlade nakon 2015. godine,
prema mišljenju Jeremića, jeste uvođenje na mala vrata da Tanjug ostane
državna agencija, ali će to biti, kako je ocijenio, nelojalna
konkurencija.