Nakon hladnog početka klimatološke zime u velikom dijelu Evrope,
vremenska slika se već oko Božića promijenila. A zatim je na kraju Stare
i početkom Nove godine u Evropi zavladalo proljetno vrijeme. Tako je
prvog dana januara u Korbielowu u Poljskoj izmjereno 19, u češkom
Javorniku 19, 6, a u Eindhovenu u Nizozemskoj 16,9 Celzijevih stepeni
– Upravo smo promatrali najtopliji dan prvi dan januara zabilježen
za mnoge zemlje u Evropi. Zaista bez presedana u modernim zapisima.
Mnogi rekordi se ruše velikim razlikama.
Intenzitet i opseg topline u Evropi trenutno je teško pojmiti.
Varšava u Poljskoj upravo je oborila svoj siječanjski rekord za više od
pet Celzijusovih stepeni. Bilbao u Španiji uspio je dosegnuti
nevjerovatnih 24,9 Celzijusovih stepeni, ovo je više kao dan u julu!
Ima previše zapisa za brojanje. Mnoge zemlje postavljaju nove nacionalne
rekorde za najtopliji janaurski dan. Ovo je ekstremni vremenski
događaj sa savršenim uzorkom za isporuku pretjerane topline. Međutim,
toplija klima čini ove rekorde mnogo lakšim za obaranje. Neke od margina
ovdje su zaista zapanjujuće – zapisao je na Facebooku poznati škotski
meteorolog dr. Scott Duncan naglasivši da su temperature u velikom
dijelu Evrope 10 do 15 Celzijusovih stepeni više od uobičajenih za ovo
doba godine..
Iako iznimno toplo vrijeme ne veseli one koji uživaju u zimskim radostima, mnogim Evropljanima smanjiće račune za grijanje.
– U normalnim vremenima neuobičajeno blago vrijeme bilo bi neumitno
loša vijest: još jedan znak globalnog zatopljenja. Ali upravo sada,
toplina – i relativno jak vjetar – dobra je vijest za kontinent koji se
bori s energetskom krizom. To znači da će biti puno manje potražnje za
plinom i strujom plus više energije vjetra. S njim dolaze niže cijene.
Gubitnik je ruski predsjednik Vladimir Putin – smatra Javier Bias,
kolumnist Bloomberga koji se bavi energetikom.
“Najnoviji prognostički izračuni za nastavak zime – januar i februar – u Hrvatskoj i bližoj okolici sve manje su optimistični za one
željne dugotrajnije hladnoće i snijega, ali naravno, promjene su još
moguće, posebice kod dugoročnih prognoza”, navodi u Meteo kutku HRT-a
poznati meteorolog Zoran Vakula.
“Ono što je (gotovo) sigurno – od srijede nam neće biti tako rekordno
toplo kao što je bilo potkraj prošle godine i početkom ove. Štoviše, u
sljedećem tjednu vrlo vjerojatno će se barem neki u hrvatskim
kontinentalnim krajevima suočiti s temperaturnim “minusima”, uglavnom
jutarnjim.
A dolaskom hladnijeg vremena povećava se i vjerojatnost snijega,
osobito u gorju, i to možda već potkraj sljedećeg vikenda?! Naravno,
pouzdanije i detaljnije prognoze tek slijede”, naglasio je Vakula, prenosi Jutarnji list