Kako se navodi u saopštenju iz sjedišta Vijeća Evrope, glavne ciljne
skupine su Srbi, LGBT osobe i Romi. Izvješće – koje analizira
zakonodavna pitanja, rasistički i homo-transfobičnigovor mržnje, nasilje
i integracijske politike – bilježi porast nacionalizma, osobito kod
mladih, koji često ima oblik hvale ustaškog fašističkog režima.
Izvješće kritizira neodgovarajući odgovor hrvatskih vlasti na takvu
sve veću netrpeljivost, koja se vrlo često ne smatra kažnjivim djelom.
Većina slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se
kao prekršaje. Iako izvješće hvali poboljšanu pravnu zaštitu od zločina
iz mržnje kroz izmjene i dopune Kaznenog zakona – što uključuje novu
odredbu koja kriminalizira nasilno ponašanje na javnim mjestima –
zakonodavstvo protiv zločina počinjenih iz mržnje se rijetko
primjenjuje. Izvješće navodi nedostatak znanja i stručnosti tijela za
provedbu zakona i sudstva.
ECRI nadalje primjećuje da se nacionalne strategije za uključivanje
Roma samo djelomično provode. Romi se i dalje suočavaju s visokom
razinom socijalne isključenosti, a podaci upućuju na to da je njihov
pristup zapošljavanju alarmantno nizak, dok su stope napuštanja škola
još uvijek visoke.
Dok ECRI pohvaljuje novi zakonodavni okvir za LGBT osobe s donošenjem
Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola u srpnju 2014.,
predrasude protivu njih i dalje su raširene te doživljavaju različite
oblike diskriminacije u svakodnevnom životu.
ECRI pohvaljuje zakonske korake poduzete kako bi se osigurao pristup
stambenom zbrinjavanju povratnika u okviru Nacionalnog programa
stambenog zbrinjavanja. Kroz Migracijsku politiku za razdoblje
2013.-2015. godina, korisnici supsidijarne zaštite dobili su pristup –
ravnopravno s hrvatskim državljanima – besplatnom osnovnom i srednjem
obrazovanju, što je u skladu s prethodnom prioritetnom preporukom
ECRI-ja. Nadalje, u studenom 2017. godine usvojen je Akcijski plan za
integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita (2017-2019).
Među preporukama hrvatskim vlastima, dvije bi se trebale provesti kao
prioritet, jer će ECRI u roku od dvije godine vršiti praćenje njihove
provedbe. Vlasti bi trebale u svim školskim programima uvesti obvezno
obrazovanje o ljudskim pravima u okviru građanskog obrazovanja, posebice
u pogledu prava jednakosti i zabrane diskriminacije. Potrebno je
razviti odgovarajuće udžbenike a nastavnici bi trebali nastaviti
pohađati potrebnu izobrazbu.
Nacionalna strategija za uključivanje Roma (2013-2020) mora biti
praćena ocjenom svih integracijskih projekata provedenih posljednjih
godina, na temelju sveobuhvatnih podataka o ravnopravnosti. Strategiju
treba sustavno revidirati kako bi se obuhvatilo više ciljanih mjera i
pokazatelja uspješnosti za mjerenje njezinog utjecaja i ponovno
definiranje njenih parametara i ciljeva. To bi trebalo biti učinjeno u
uskoj suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima i članovima romske
zajednice, a kako bi strategija bila učinkovita treba dodijeliti
odgovarajuća sredstva.
Izvješće je izrađeno nakon ECRI-jevog posjeta
Hrvatskoj u travnju 2017. i uzima u obzir razvoj događaja do 7. prosinca
2017, osim kada je drugačije izričito naznačeno.
ECRI je tijelo za ljudska prava Vijeća Europe, sastavljeno od
neovisnih stručnjaka, koje prati probleme rasizma, diskriminacije s
osnove etničkog porijekla, boje kože, državljanstva, vjere ili jezika
(rasna diskriminacija), kao i ksenofobiju, antisemitizm i nesnošljivost,
priprema izvješća i daje preporuke državama članicama.