Cijene porcije ćevapa u restoranima kraj marine koštaju i do 18 eura, dok se u konobama mogu naći i za mnogo manje novca – 12 eura. Budući da se nalazimo na otoku pitali smo ugostitelje zašto prodaju ćevape i da li ih iko naručuje.
“A, ne mogu ja izbacit nešto što ide ko ludo. Stranci, Nijemci i Italijani su ludi za ćevapima, ono, njima vam je balkanska kuhinja nešto posebno. Ludi su za njom”, kaže za BUKU vlasnica jednog ugostiteljskog lokala na Bolu.
Cijene u Hrvatskoj su godinama u porastu, pa je ljetovanje na obalama ove države skupo i Hrvatima, a zbog cijene transporta do kopna, cijene su posebno visoke na otocima.
Tako su cijene u martetu na otoku, više nego li u nekim razvijenijim državama Evrope.
Krema za sunčanje košta 20 eura, za 700 grama Nutelle morate izdvojiti 6,49 eura, za limenku Heineken piva u marketu platićete 1,99 eura. Pakovanje Zdenke košta 5,44 eura, pakovanje President rezanog sira košta 5,44 eura. Za kilogram Deluxe šunke trebate izdvojiti 46,56 eura, a pakovanje od 100 grama košta 4,19 eura.
80 grama Gavrilović graničarske kobasice košta 2,39 eura, odnosno potrebno je izdvojiti 29,87 za kilogram.
Pašteta Argeta u marketima na otoku Braču košta 1,69 eura.
Kada su u pitanju restorani, za obrok za dvije osobe potrebno je izdvojiti od 50 do 100 eura.
Porcija rižota košta od 14 eura u konobama, do 20,50 eura u restoranima. File lubina košta i do 30 eura, a prosječna cijena bifteka je od 30 do 40 eura.
Hrvatska je obala odavno postala preskupa za građane zemalja Zapadnog Balkana, a ni za građane Evropske unije nije pristupačna. Većina ovdašnjih turista su stranci pa se osoblje u kafićima i restoranima obraduje kada čuje da gosti pričaju domaće jezike.
Osoblje u ugostiteljstvu pretežno je iz Srbije i BiH, dok u nekim dijelovima Hrvatske poput Cavtata među random snagom prednjače građani Sjeverne Makedonije.