Prema nekim predizbornim ispitivanjima, Pahor bi u nedjelju mogao
dobiti oko 55 posto glasova, ostavljajući daleko iza sebe ostalih osam
kandidatkinja i kandidata, pa i u anketama sebi najbližeg
protukandidata, mladog gradonačelnika Kamnika Marjana Šareca, koji je
kampanju vodio s motom da je u visokoj politici potrebna smjena
generacija.
Pahor će početkom idućeg mjeseca navršiti 54 godine, no ovaj
diplomirani politolog, koji se tijekom studija bavio i manekenstvom, kao
profesionalni političar ima vrlo dug staž. Bio je zastupnik u
parlamentu u više mandata i njegov predsjednik, a niz godina vodio je
stranku Socijalnih demokrata (SD), s kojom je 2008. pobijedio na
izborima i formirao koalicijsku vladu lijevog centra.
Njezin trogodišnji mandat u godinama nakon izbijanja globalne
ekonomske krize, kad je slovenski BDB rapidno padao, mnogi analitičari
ocjenjuju neuspješnim. Zato je Pahor pred izvanredne parlamentarne
izbore izgubio i mjesto predsjednika stranke.
No onda je, na poprilično iznenađenje i unatoč suprotnim prognozama,
kao nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima 2012. u drugom krugu
uvjerljivo pobijedio Danila Tuerka, dotadašnjeg predsjednika, čiji su
reizbor podržavale i vodeće lijeve političke snage.
Kao i na tadašnjim izborima, Pahor se i za svoj drugi mandat bori
pod sloganom “Zajedno”, čime sugerira da uglavnom ceremonijalnu
predsjedničku dužnost neće koristiti za uključivanje u političke i
stranačke polemike.
To mu neki zamjeraju kao politički oportunizam pa je ovih dana
skupina intelektualaca s ljevice birače u otvorenom pismu pozvala da ne
glasuju za Pahora.
Intelektualci u pismu tvrde da je on degradirao i banalizirao
predsjedničku dužnost koristeći je za “samopromociju” putem javnih
nastupa i društvenih mreža, umjesto da se postavi kao moralni autoritet i
izjašnjava o važnim političkim i društvenim pitanjima.
Filozof i politički analitičar Igor Pribac, koji je prije pet godina
vodio “gubitnički” izborni štab Danila Tuerka, u međusobnom odnosu
Pahora i slovenskih birača vidi svojevrstan fenomen.
“Pahor više nije prvenstveno politička figura, on je postao vizualni
izraz one Slovenije koja ga pamti kako na utakmicama reprezentacije maše
slovenskom zastavom, za njih je on maskota Slovenije”, kazao je Pribac
ovih dana za ljubljansko “Delo”.
Pribac dodaje kako se čini je Pahor, za razliku od većine
političara, razvio svojevrsni imunitet na ozbiljne javne kritike na svoj
račun, a one ga prate još od vremena kad je bio predsjednik vlade.
Birači mu opraštaju čak i neke njegove gafove pa ga i dalje vide kao
nekoga za koga misle da ih dobro može predstavljati u ulozi predsjednika
države.
Oštriji u svojoj ocjeni je povjesničar Božo Repe, jedan od
intelektualaca koji drže da je Pahor degradirao i “ispraznio”
predsjedničku funkciju, pa ga je u jednoj izjavi za televiziju nazvao
“razmaženim princem” slovenske politike koji je u prvom mandatu
“predstavljao samoga sebe”.
S druge strane je, međutim, i dosta onih Pahorovih političkih
saveznika koji tvrde da je tijekom svog sadašnjeg mandata vrlo dobro
predstavljao Sloveniju u svijetu, gdje se sastajao s mnogim stranim
državnicima, među ostalima s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i
ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Oni ističu da je Pahor osim toga aktivno i pozitivno djelovao u
jugoistočnoj Europi preko inicijative Brdo-Brijuni, koju je Slovenija
pokrenula zajedno s Hrvatskom, te da se u pitanjima razvoja Europske
unije uvijek izražavao za njeno jačanje i reforme, s vizijom o Sloveniji
kao članici koja će ostati među najbolje integriranim članicama.