Ovo su potpuno činjenice o malim boginjama, o kojima bi
trebao da bude informisan svaki roditelj koji odbija da vakciniše svoje
dete, jer takvom odlukom ugrožava i zdravlje tuđe dece. Ali ne samo i
dece – ispostavilo se da su u riziku i svi oni koji su rođeni pre 1993.
godine!
Zato vam predstavljmo sve o MMR vakcini, istinama i velikim
zabludama koje prate ovu vakcinu, kao i šta znači “kolektivni imunitet”,
koliko je on važan i kako se narušava. Dugogodišnja negativna kampanja
protiv ove vakcine dovela je do toga da roditelji sumnjaju u njene
pozitivne efekte, a kao rezultat svega toga su epidemije koje se polako
razbuktavaju u mnogim evropskim zemljama.
Šta je MMR vakcina
Ona štiti protiv tri virusne bolesti – malih boginja
(morbilli), crvenke (rubele) i zaušaka (mumpsa). Prve dve bolesti
spadaju u grupu osipnih groznica, gde se pored povišene temperature,
kašlja, javlja i različita ospa na koži. Zauške se pojavljuju u vidu
otoka pljuvačnih žlezdi ispod uva i u donjem delu vilice, javlja se
povišena temperatura i otežano gutanje. Sve tri bolesti imaju svoj
klinički tok, ali ono čega se svi plašimo su komplikacije.
Komplikacije: Zapaljenje mozga, upala pluća, gubitak sluha…
Komplikacije zauški su zapaljenje moždanica (meningitis) ili
mozga (encefalitis), kao i testisa i jajnika, što može imati za
posledicu sterilitet kod muškaraca, kao i gubitak sluha. Rubeola takođe
ima komplikacije u vidu zapaljenja pluća ili encefalitisa, a ukoliko
žena nije preležala ovu bolest ili nije vakcinisana, u toku trudnoće
može dovesti do pobačaja.
Ipak su komplikacije najčešće kod malih boginja, gde su kod
čak 30 odsto obolelih prisutne komplikacije, posebno kod dece uzrasta do
pet godina. Tada se javljaju pneumonija, gubitak sluha i zapaljenje
celog mozga (panencefalitis) koji se uglavnom završava fatalno.
Zašto je važan kolektivni imunitet i kako ga sačuvati
Odbijanjem vakcinacije dece narušava se kolektivni imunitet,
koji se postiže kada je najmanje 95 odsto stanovništva vakcinisano. A
prema poslednjim podacima epidemiologa, taj broj sada iznosi tek 50
odsto! Roditelji koji odbijaju da vakcinišu dete, ne samo da njega
dovode u rizik, nego i mališane sa kojima se to dete druži. S obzirom na
to da epidemije kreću u dečjem uzrastu, u školama i vrtićima, upravo
vakcinisana deca su ta koja prave kolektivni imunitet i na taj način
štite i svoje roditelje, bake i deke, koji ili nisu vakcinisani ili su
primili samo jednu dozu cepiva koja ih ne štiti u potpunosti, što je
slučaj sa svima rođenima pre 1993. godine.
Ko je sve ugrožen ako dođe do epidemije
Zabluda je da su ugrožena samo nevakcinisana deca. Šansu da
dobiju male boginje imaju i vakcinisana deca ukoliko dođe do epidemije.
Pored njih rizik od infekcije ovim virusom imaju i svi koji su rođeni
pre 1993. godine, koji su od virusa zaštićeni samo sa jednom dozom
cepiva. Naime, oni mogu da obole, a da im se uopšte ne pojave simtomi! U
tom slučaju su takođe zarazni i virus mogu da prenesu na druge. Druga
solucija je da im klinički tok bolesti bude blaži. Međutim, postoji i
kategorija stanovništva koja je rođena pre 1971. godine i koji uopšte
nije zaštićena, ukoliko nije preležala male boginje, jer tada nije ni
postojalo cepivo protiv morbila.
Neželjenih efekata ima, ali autizam to svakako nije
Svaki lek, pa i vakcina ima neželjene efekte. Tako i MMR
vakcina može da dovede do dve grupe neželjenih efekata: Prvi su
standardni, koji podrazumeva otok i crvenilo na mestu davanja vakcine,
kao i blaga temperatura prvih dan, dva od davanja. Drugi efekti su
kasni. Nastupaju nedelju do dve posle vakcinacije, a ispoljavaju se kao
blagi znaci bolesti protiv koje je dete vakcinisano. Tako može da se
javi povišena temperatura, otok kapaka, crvenilo kože, ponekad i
uvećanje limfnih čvorića na vratu. To traje par dana, nekad i duže, a
ponekad se zaboravi na vakcinaciju, pa se stanje deteta proglasi za neku
novu infekciju i nepotrebno se leči. Međutim, ovi efekti su prolazni,
pa uz malo strpljenja i lekova za obaranje temperature sve prođe.
Kako je nastala zabluda o autizmu
MMR vakcinu bije loš glas zbog navodne povezanosti ove
vakcine i pojave autizma. A sve je počelo još u februaru 1998. godine
kada je Endrju Vejkfild, inače abdominalni hirurg, sa saradnicima u
časopisu “Lanset” objavio članak o tome da MMR vakcina izaziva autizam.
Članak su preneli mnogi mediji i tako je počeo lanac straha i nove
pojave bolesti za koje se mislilo da su iskorenjene, što se pre svega
odnosi na male boginje.
Mnogi autori kasnije su na osnovu tog rada pokušavali da
potvrde korelaciju morbila i autizma, ali nisu uspeli. Pored toga,
novinar “Sandej Tajmsa” 2004. godine otkrio je da “Lanset” nije proverio
sve navode u članku pre nego što je objavljen, kao i to da je Vejkfild
imao finansijsku dobit od svojih trvdnji, koje nije mogao da obrazloži.
Epilog cele priče je da se časopis “Lanset” u potpunosti ogradio i
odbacio tvrdnje Vejkfilda, koji je izbačen iz Lekarske komore Engleske.
Kada dete može da primi vakcinu, a kada se ona može odložiti
Daje se u drugoj godini života (mada ima zemalja gde se ova
vakcina daje koji mesec ranije). Dakle, posle prvog rođendana. To ne
znači da vakcina mora odmah da se da čim dete zakorači u drugu godinu
života, ali nema potrebe ni da se preterano odlaže. Važno je da dete
bude potpuno zdravo kada se vakciniše. Odlaže se ukoliko dete ima visoku
temperaturu preko 38 stepeni, stomačnu infekciju s povraćanjem i kada
imunitet deteta može da oslabi i kada dete ima crvenilo po koži.
Vakcinacija se do daljeg odlaže kada se ustanovi da je dete alergično na
jaje. Tada se alergijske probe rade ponovo kada dete napuni tri godine.
Lažne kontraindikacije, na koje se roditelji najčešće izvlače, jesu
curenje nosa, kašalj, dete pije antibiotik, inhalacija.
Kazne za odbijanje vakcine
Za one roditelje koji ne žele da vakcinišu svoje mališane
postoje kazne za odbijanje vakcinacije. Nekada su iznosile 50.000
dinara, a sada kad je zakon promenjen, mame i tate moraju da plate čak i
do 150.000 dinara ako neće da vakcinišu dete.
(Sonja Todorović)