Matko Burić navukao je u ponedjeljak navečer uniformu
dobrovoljnog vatrogasnog društva Drvenik, čiji je član, te izašao na
noćno dežurstvo. Planulo je kod Vrulja, zapadno od Brela, pa su svi
vatrogasci Makarske rivijere bili spremni. Na kraju ipak nije trebao
krenuti na požarište, ali da je otišao, bilo bi to četvrto gašenje ovog
ljeta. Pomagao je gasiti vatru u Splitu, Živogošću i Podgori.
Matko je načelnik općine Gradac, najjužnije u Splitsko-dalmatinskoj
županiji, koja je jedina je u prvom krugu lokalnih izbora u svibnju
“pocrvenjela”. Nakon gotovo 30 godina vlasti HDZ-a, izbore je nadmoćno
dobio SDP, odnosno njihov kandidat Matko Burić, piše Jutarnji list.
Riječ je o jednom od najmlađih načelnika u našoj zemlji: ovaj
32-godišnji politolog na izborima je osvojio čak 60 posto glasova. U
prva tri mjeseca od njegova dolaska na vlast općina je prvi put
aplicirala za sredstva iz fondova EU, ukinute su naknade za viječnike,
obnovljena ili nabavljena manja komunalna infrastruktura, a donesena je i
odluka da se krene s uklanjanjem tri ruševna objekta u općini.
Propast odmarališta
Čak je i površnim promatranjem lako ustanoviti koliko je
devastacijska bila vlast dosadašnjeg HDZ-ova načelnika Ive Kosovića –
premda je Burić u kritici svog prethodnika ponešto blag, tvrdeći kako je
siguran da je Kosović imao dobre namjere, činjenice govore svoje.
Gradac, kao sjedište općine, nema trg ni park. Dječji vrtić smješten je u
odmaralištu čiji je vlasnik država, a u sličnom je prostoru i sama
općina. Kapitalnih projekata nema, a premda svakog dana ljeta u Općini
bude više od 10 tisuća turista, turistička infrastruktura je u očajnom
stanju. Tuševi na plažama rade jedva, plaža za pse nalazi se na mjestu
kojeg godinama ilegalno okupiraju nudisti, a čak ni solarne klupe, koje
su nedavno postavljene, nisu izložene suncu cijeloga dana.
Proračun od 12 milijuna kuna trošio se, očigledno, samo na tekuće
troškove – plaće zaposlenicima Općine, kojih ima 40-ak. Općina s
ogromnim turističkim potencijalom zapravo je posve uništena: u njoj su
odavno zatvorena dva kina, u Gradcu nema više banke, a sva mjesta nemaju
ni dječje igralište. Vrtić radi do 14 sati, a stanovnici su svoju djecu
počeli upisivati u osnovne škole u susjednim mjestima, iako postoje
škole u Gradcu i Drveniku.
Sam Burić nerado priznaje kako su zlatna vremena Općine bila 80-ih
godina prošlog stoljeća. Taj razvoj, standard i ponudu Gradac u
Republici Hrvatskoj nikad nije ostvario. Sve u svemu, kad se zbroji, ova
perspektivna općina nekako je postala mjesto u koje se nitko normalan
ne bi doselio. Tri tisuće ljudi koji u općini živi su oni koji su za
ovaj djelić svijeta vezani rođenjem ili ljubavlju. Ne postoji drugi
razlog zašto bi netko doselio u Gradac.
No, čini se kako će se stvari ipak mijenjati. Burić je siguran da
hoće: četiri godine mandata koje su pred njim vrijeme su u kojem
namjerava obaviti puno toga. Ovaj mladi političar završio je studij
politologije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i prije tri
godine učinio je ono što mnogi Dalmatinci koji su na studiju u Zagrebu
nikad ne učine – vratio se kući, u Drvenik, jedno od pet mjesta općine
Gradac. Prijavio se na natječaj za direktora tamošnje Turističke
zajednice i dobio posao. U tom je razdoblju, kaže, vidio koliko stvari u
općini ne funkcioniraju i zato je odlučio pokrenuti promjene.
– Čim sam preuzeo dužnost načelnika, naručio sam reviziju, jer se
mora vidjeti kakva je točno situacija. No, mnoge stvari su jasno
vidljive: Općina ima dugova i tekućih obveza negdje oko tri milijuna
kuna. Ne postoji nijedan razvojni niti kapitalni projekt, općinski
prostori nisu upisani kao vlasništvo Općine… Kad vidi sve to, čovjek
pomisli: odakle da krenem – kaže nam iskreno Burić, dok sjedimo u
prostorijama gdje rade zaposlenici općine. Riječ je o nekadašnjem
odmaralištu kolokvijalno zvanom ‘Beograđani’, koji je u vlasništvu
države.
Upravo su odmarališta, kojih u općini ima 18 i većinom su posve
zapuštena, bila su važan dio Burićeve kampanje. Odmarališta su u
vlasništvu nekadašnjih srpskih i bosanskohercegovačkih poduzeća koja su
propala, a kod nekih još traju imovinsko-pravni sporovi oko toga kome
nekog vrijedne nekretnine pripadaju. Manji broj odmarališta je vlasnički
čist – svega tri u samom Gradcu prodana su, a vlasnici su ih obnovili i
pretvorili u hotele.
– Šokiralo me što vlast prije nije imala ni popis svih odmarališta,
pa sam prvo nabavio fascikle i prikupio podatke o svakome o njih. To je
sitnica, banalnost, ali pokazuje kako se prije odnosilo prema tom
problemu – pojašnjava Burić.
Odmah je stupio u kontakt s Agencijom za privatizaciju, kao i s
Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom, kako bi vidio koja je
točno situacija. Namjerava biti dosadan, kaže s osmijehom, jer je to
jedini način da se stvari riješe. Bivši načelnik općine očito za to nije
mario, jer nije bio dovoljno uporan. Općina mora lobirati da se to
riješi, smatra novi načelnik. Time što ta odmarališta propadaju gube
svi: kako država, tako i općina i sam turizam.
– Nemojmo misliti da je to sitnica – za Gradac je velika stvar da se
ti zapušteni objekti privedu svrsi, da se ljudi zaposle – kaže Burić i
dodaje kako je to naročito važno i zato što je mnogim turistima prizor
zapuštenih odmarališta slika koju imaju o našoj zemlji.
Nije nam drago, pojašnjava, da netko prođe pokraj, primjerice,
Mostarskog odmarališta na rivi i pita se hoće li mu nešto pasti na
glavu.
S nekim odmaralištima već ima planove. Među njima je i Đuro Salaj,
odmaralište smješteno na istoku mjesta, koji je svojevremeno od vojske
kupila tvrtka Rudnici Đurđevik iz okolice Tuzle. Kompletno je obnovljen
1989. godine, no devastiran je tijekom rata, kada su u njemu boravile
izbjeglice. Salaj bi trebao bi postati luksuzni resort, a zainteresirani
ulagač već postoji. Taj bi projekt bio najveći zahvat u općini, jer je
riječ o objektu velikog kapaciteta. Druga odmarališta postala bi
obiteljski hoteli s četiri ili pet zvjezdica.
Postoje i planovi za razvoj općine. Stvorit će se poduzetnička zona, u
kojoj će se svima koji budu radili tijekom cijele godine, a ne samo u
ljetnim mjesecima, dati besplatno prostor za korištenje. Subvencionirat
će se djeca pri upisu u školu, pa će dobivati udžbenike i tablete.
Produžit će se radno vrijeme vrtića, a Burić kaže da će dati sve o sebe
da se vrate sadržaji koji su prije bili – poput, primjerice, banke. Po
prvi puta u povijesti Općina je prije nekoliko dana aplicirala za
sredstva EU, kojima misle izraditi Strategiju razvoja općine. Taj
temeljni dokument potreban je za sve iduće aplikacije.
Obnova spomenika
– Želimo stvoriti drugačiju klimu u svih pet mjesta. Puno ljudi
odlazi i moramo dati sve od sebe da ih motiviramo da ostanu ovdje. Već
smo odredili i kapitalne projekte, koji će promijeniti kvalitetu života:
u Gradcu je to izgradnja kanalizacije, u Bristu i Podaci izgradnja luke
i sportskih terena, a u Zaostrogu će se urediti centar mjesta –
pojašnjava Burić i dodaje kako je cilj da što više ljudi u Općinu dolazi
zimi.
S ljetnim dolascima nema problema. Turista je svakoga dana srpnja i
kolovoza u općini više od 10 tisuća – usporedbe radi, gotovo jednak broj
turista ima dnevno grad Split. Općina živi upravo od turizma –
industrije nikad nije ni bilo. Sva ona smještena je u 15 kilometara
udaljenim Pločama, a kako tamo već godina stvari ne stoje blistavo,
ekonomska slika tog grada prelila se i na Gradac. Turizam spašava, kažu
mještani, ali je sezona sve kraća i kraća. Prije su sezone počinjale 1.
svibnja, kada su dolazili turisti iz Bosne i Hercegovine. Toga već
godinama nema. Sezona počinje prvim danom srpnja i završava krajem
kolovoza.
– Svjesni smo problema i cilj nam je produžiti sezonu. Bio sam
direktor turističke zajednice pa znam koji su sve problemi. Mi smo
općina koja ima blizu more i planine, a to moramo iskoristiti. Sagradit
ćemo tematske i trim staze na brdu, kao i planinarski dom ispod brda
Vrisje u Gradcu, jer želimo privući planinare, koji će doći na proljeće i
jesen – dodaje Burić i pojašnjava da je cilj da svako mjesto ima
vidikovce, staze za sport i rekreaciju, piknikzone…
Izgradit će se šetnice, koje će povezati svih pet mjesta sa susjednim
općinama. Sezona bi se mogla produžiti i u suradnji s OPG-ovima iz
doline Neretve, koja je blizu, gdje bi se gostima mogao pružiti
agroturizam.
Pitamo ga i o politici, konkretno, o najvrućem političkom pitanju u
Općini. U centru Gradca, na brežuljku Gradina, nalazi se spomenik
borcima koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu. Spomenik potpisuje
Augustin Augustinčić. U 90-ima je devastiran, a do sada nije bilo
političke volje da ga se uredi. Hoće li nova vlast pokrenuti to pitanje?
– Apsolutno. Iduće godine obnavljamo dvije ploče s popisom mještana
koji su poginuli na bojištima, kao i onih koji su ubijeni u
koncentracijskim logorima. Što se kipa partizana tiče, koji je srušen i
teško oštećen, vidjet ćemo kako i što napraviti, ali se spomenik mora
obnoviti. To je spomenik ljudima koji su poginuli u borbi za slobodu i
sramota je da tako izgleda – ističe Burić.