Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, kojim raspolaže UNHCR, od prvog januara do 24. avgusta ove godine ukupno je 94 hiljade lica izrazilo nameru da traži azil u Srbiji, javlja Anadolu Agency.
„Kada se to uporedi sa celom prošlom godinom, bilo je 16.500 hiljada, a 2013. nešto više od pet hiljada, znači brojevi su se prvo utrostručili, a sada su zaista ogromni. Od 94 hiljade traženja azila tek jedan veoma mali broj, ispod 500 ljudi, je do 31. jula ove godine ušao u formalnu proceduru za priznavanje izbegličkog statusa kod relevantnih organa Srbije“, rekla je Mirjana Milenkovski, iz Odeljenja za odnose sa javnošću UNHCR-a, Predstavništva za Srbiju u razgovoru za AA.
Procedura koja je potrebna za traženje azila propisana je međunarodnim instrumentima i Zakonom o azilu Republike Srbije iz 2008. godine, a podrazumeva da kada izbeglice dolaze na teritoriju Srbije, obraćaju se nadležnom organu, što se u ovom trenutku, prema rečima Milenkovke, najviše dešava u Preševu.
– Mali broj ostaje u Srbiji –
U tom trenutku oni dobijaju uputnicu kojima im se daje 72 sata da dođu do jednog od prihvatnih centara za tražioce azila, gde dobijaju smeštaj i pomoć, a tada se obraćaju Kancelariji za azil i ulažu formalni zahtev za priznavanje izbegličkog statusa.
„Ovih 500 u idealnom slučaju bi trebalo da ostanu u Srbiji, ali prema podacima kojima raspolaže UNHCR, od tih 500 ljudi, vrlo mali broj uopšte sačeka da se procedura završi i da prođe čitav taj sistem te da se dođe do konačne odluke, bila ona pozitivna ili negativna, retko ko sačeka da se završi čitav taj postupak“, ispričala je Milenkovska.
U Srbiji tražioci azila imaju slobodu kretanja, a na raspolaganju im je pet centara Banja Koviljača, najstariji i jedini stalni, još jedan u Banji Koviljači, Sjenica, Tutin, Krnjača, koji je otvoren prošle godine, gde mogu da dobiju relativno pristojan smeštaj za oporavak.
Kako je navela Milenkovska, centar u Preševu, takozvani prihvatni centar, otvoren je početkom jula da bi se odgovorilo na povećan broj izbeglica koje dolaze na teritoriju Srbije, da bi se one brže evidentirale i da bi dobile tu direktnu, neophodnu humanitarnu pomoć, zbog stanja u kojem su dolazile.
– Dolaze iscrpljeni, premoreni i dehidrirani –
„Ono što vidimo jeste da inače dolaze isrpljeni i premoreni od dugotrajnog puta i pešačenja i ono što im je najpotrebnije kada dođu u Srbiju jeste da dobiju pomoć u vodi i hrani. Uglavnom nam kažu da su gladni i vidi se da su dehidrirani i vrlo često imaju neke manje povrede, rane na nogama, posekotine od pešačenja i što im je najdirektnije potrebno jeste prva interventna pomoć“, kazala je Milenkovska.
U poslednje vreme promenjena je demografska slika izbeglica. Podaci UNHCR-a govore da je „sve više male dece, porodica sa decom, proširenih porodica, sa bebama, starijim članovima, dok su ranije uglavnom muškarci dolazili te da je u porastu i broj maloletnika bez pratnje“.
Zbog blokade na granici između Grčke i Makedonije, u Preševo gde je do subote dnevno stizalo od 1.000 do 1.500 ljudi, u četvrtak i petak je broj opao, tj. u petak niko nije došao. Nakon prekida blokade na granici u Makedoniji, prema podacima UNHCR-a, u toku noći subotu na nedelju došlo je pet hiljada, a u toku nedelje još dve hiljade izbeglica.
– Sa subote na nedjelju u Srbiju stiglo 7.000 izbeglica –
„Kako je odblokirana granica u Makedoniji i kako su pušteni ti ljudi koji su stajali dva dana na granici, od subote uveče, do nedelje ujutru je došao taj veliki broj izbeglica na teritoriju Srbije. Ovi sada koji su dolazili tokom vikenda su bili posebno iscrpljeni i posebno izmučeni, s obzirom na situaciju koju su imali u petak i bili su totalno pregladneli, dehidrirani i imali su određene manje zdravstvene probleme“, rekla je Milenkovska i dodala da im je upućena pomoć u hrani i vodi te da je UNHCR obezbedio i lekove.
„Potrebe su stalne, onog trenutka kada signaliziraju da je hrane i vode ostalo za još jedan dan, mobilišu se državni organi, Crveni krst, UNHCR, koji donose iz magacina i iz inostranstva. Uskoro stižu ćebad i prostirke za spavanje, to nam stiže iz inostranstva jer ne možemo da nabavimo tolike količine na lokalnom tržištu“, navela je Milenkovska.
Prema njenim rečima, situacija je već juče počela da se stabilizuje i brojevi izbeglica u Srbiji vraćaju se na prethodno stanje. Očekuje se da će narednih dana ostati takva situacija, što opet zavisi i od, kako je ispričala Milenkovska, situacije u zemljama iz kojih dolaze, u Turskoj, Grčkoj, na grčko-makedonskoj granici i situacije na putevima u Italiji.