Koliko građani Balkana zarađuju u poređenju sa stanovnicima najbogatijih evropskih država i može li se razlika u platama ikada smanjiti? To pitanje ponovo je pokrenulo raspravu na društvenim mrežama, nakon što je objavljena karta koja prikazuje prosječne mjesečne neto plate u evropskim zemljama tokom 2026. godine.
Dok troškovi života rastu, a sve veći broj građana teško pokriva mjesečne izdatke, razlike između Balkana i razvijenijih evropskih država ostaju velika tema nezadovoljstva.
Na Redditu, u zajednici AskBalkans, objavljena je karta uz pitanje: „Mislite li da će Balkan ikada stići ostatak Evrope po neto platama?“
Međutim, rasprava se ubrzo nije zadržala samo na prikazanim iznosima. Brojni korisnici počeli su da osporavaju vjerodostojnost podataka, tvrdeći da pojedine brojke ne odgovaraju stvarnom stanju u njihovim zemljama.
Danska na vrhu, a gdje je Bosna i Hercegovina?
Prema podacima prikazanim na karti, najveća prosječna neto plata zabilježena je u Danskoj i iznosi 4.670 evra. Slijede Luksemburg sa 4.086 evra, Island sa 3.871 evrom i Norveška sa 3.828 evra.
Među državama sa visokim primanjima nalaze se i Austrija sa 3.778 evra, Nizozemska sa 3.771 evrom te Njemačka sa 3.008 evra.
Kada je riječ o zemljama regiona, prikazani iznosi su znatno niži.
Prema ovoj karti, prosječna neto plata u Sloveniji iznosi 1.723 evra, u Hrvatskoj 1.555 evra, u Crnoj Gori 1.040 evra, a u Srbiji 1.025 evra.
Bosna i Hercegovina nalazi se na 900 evra, dok je za Sjevernu Makedoniju prikazano 772 evra, a za Albaniju 723 evra.
Ovi iznosi predstavljaju podatke sa objavljene karte i ne treba ih automatski smatrati zvaničnim statističkim pokazateljima za 2026. godinu.
Korisnici osporavaju podatke: „Brojke su katastrofalne“
Objavljena karta izazvala je brojne reakcije, a dio korisnika posebno je kritikovao prikazane iznose za pojedine zapadnoevropske zemlje.
Jedan od učesnika rasprave izdvojio je Italiju, tvrdeći da prikazana prosječna plata od 2.600 evra ne odgovara stvarnom stanju u većem dijelu zemlje.
„Italija 2,6 hiljada, ahahaha. Možda Milano, ali ostatak sjevera sigurno je ispod 2.000 evra. Jug je još i slabiji, oni su na nivou Balkana kao što je prikazano na ovoj slici, što je takođe laž“, napisao je.
Primjedbe su stigle i iz Belgije. Jedan korisnik tvrdio je da prikazani iznos za tu zemlju zapravo odgovara bruto, a ne neto primanjima, upozoravajući da se na osnovu takvih podataka može dobiti pogrešna slika o stvarnom standardu stanovništva.
Posebno oštre kritike odnosile su se na izvore podataka i način njihovog prikupljanja.
„Ako provjerite reference, podaci su katastrofalni. Koristili su onlajn kalkulatore kako bi došli do tih brojki. Osim toga, podaci nisu u potpunosti ni iz 2026. godine. Polovina ih je iz 2026, a ostatak seže sve do 2022“, upozorio je jedan korisnik.
Siva ekonomija mijenja sliku o platama
U raspravi su se pojavila i mišljenja da zvanične statistike ne prikazuju uvijek stvarnu zaradu građana, posebno u zemljama u kojima je rasprostranjena isplata dijela plata u gotovini.
Korisnik iz Bugarske tvrdi da građani te zemlje žive bolje nego što bi se moglo zaključiti na osnovu prikazanog iznosa, navodeći da dio zarada nije evidentiran u zvaničnim statistikama.
„Postoji ogromna siva ekonomija. Ljudi su na ugovorima prijavljeni na manje iznose, a razliku do dogovorene plate dobijaju u gotovini“, napisao je.
Drugi učesnik rasprave naveo je da slična praksa postoji i u Srbiji, uz komentar da bi bilo korisno imati statistiku koja bi, na osnovu anketa, obuhvatila i stvarna primanja građana.
Hoće li Balkan ikada dostići najbogatije evropske zemlje?
Dok jedni smatraju da pojedine zemlje regiona imaju prostora za približavanje evropskom prosjeku, drugi su znatno pesimističniji kada je riječ o smanjenju razlika u životnom standardu.
Jedan od komentara posebno je privukao pažnju zbog oštrog poređenja sa Njemačkom i pitanjem da li bi stanovnici najrazvijenijih država uopšte željeli da se razlike u platama, kvalitetu života i kupovnoj moći potpuno izgube.
Rasprava je tako ponovo otvorila pitanje koje prevazilazi same iznose na platnim listama: koliko građani zaista mogu da priušte od svoje zarade?
Jer visina plate nije jedino mjerilo životnog standarda. Za realno poređenje potrebno je uzeti u obzir i cijene stanovanja, hrane, energenata, poreze, doprinose i kupovnu moć stanovništva.
Karta je izazvala veliku pažnju, ali bez jedinstvene metodologije i uporedivih zvaničnih podataka teško je donijeti pouzdan zaključak o tome koliko pojedine zemlje zaista zaostaju za ostatkom Evrope.