Od nedjelje pa do srijede, predsjednik Evropske komisije Žan-Klod
Junker posjetiće šest zemalja Zapadnog Balkana koje bi trebalo da
pristupe Evropskoj uniji. Time on želi da, kako kaže, „ohrabri”
Makedoniju, Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.
Sve to poslije objavljivanja najnovije strategije EU u kojoj je prvi put
navedena i konkretna godina za mogući prijem novih članova 2025.
No,
to je „samo datum za ohrabrenje”, kako je to Junker rekao pred polazak
na put. Od šest vlada na Balaknu će se tražiti da sprovedu reforme,
suzbiju korupciju, pobrinu se za poštovanje principa pravne države,
slobodu medija, da ožive privredu i riješe međusobne konflikte. Samo ako
toga bude u dovoljnoj mjeri, i ako budu ispunjeni konkretni
kriterijumi, moći će da bude novih pristupa EU, rekli su službenici iz
Junkerovog okruženja u Komisiji. I dodali da EU ima volju da primi nove
članove, i da te zemlje imaju realnu perspektivu.
Albanija i Makedonija bi mogle da pregovaraju
Prije
polaska Junkera na put, komesar Eu za proširenje Johanes Han je
Makedoniji i Albaniji kao neku vrstu poklona obećao da će i sa njima
početi pristupni pregovori. Na ljeto će, kako je rekao, biti govora i o
konkretnom datumu za to. Do sada se formalno pregovaralo sa Srbijom i
Crnom Gorom, pri čemu je mala Crna Gora, koja je već članica NATO-a,
ostvarila najveći napredak.
Žan-Klod Junker će na svom putovanju
da se suoči sa nizom neriješenih problema između država. Najteži
problemi se javljaju u vezi s Kosovom. To područje se poslije ratnih
sukoba otcijepilo od Srbije, ali ga kao državu ne priznaju sve zemlje
EU, a naravno, ni Srbija. Prije nego što Srbija i Kosovo jednog dana
postanu članovi EU, taj problem će morati da se riješi.
Predsjednik
Srbije Aleksandar Vučić pokušava da pripremi svoje sunarodnike na to da
će Kosovo na kraju morati da bude priznato. EU već četiri godine
pokušava da dovede do pomirenja Beograda i Prištine – do sada bez
uspjeha. Junker će na svojoj turneji takođe pokušati da posreduje, kažu
diplomate EU u Briselu.
Ne samo posljedice rata na Kosovu, već i
građanskih ratova u bivšoj Jugoslaviji su ono čime će Junker morati da
se pozabavi. Hrvatska, koja je već članica EU, i Srbija, imaju još
otvorenih računa iz rata. Bosna i Hercegovina je i dalje podijeljena
država koja ne funkcioniše. hrvatski premijer Andrej Plenković je
prilikom jedne posjete Briselu rekao da Hrvatska i Srbija imaju
„zajednički interes” kada je riječ o političkoj i ekonomskoj saradnji u
EU. Ali i da na planu ratne odštete i posljedica rata ima još mnogo
otvorenih pitanja.
Junker traži strpljenje
„Moramo
davati objašnjenja i pojasniti da problemi moraju biti riješeni inače
ćemo nepotrebno gubiti vrijeme”, rekao je Junker nekoliko dana pred
svoje putovanje. Osim toga, dodao je, u Evropi je potrebno više
strpljenja. „Dogovaranje oko otklanjanja posljedica rata između Njemačke
i Luksemburga trajalo je 45 godina”, rekao je Junker, inače bivši
premijer Luksemburga.
U ljeto i u ranu jesen, Komisija će
objaviti konkretne planove o pristupu za svih šest zemalja, planove u
kojima se uzimaju u obzir njihove posebnosti.