Istraživanje: Mladi koji slušaju narodnjake su većinom vjernici i homofobi

Sociolozi s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru dr. sc.
Krešimir Krolo, dr. sc. Sven Marcelić i dr. sc. Željka Tonković objavili
su prije par godina istraživanje o glazbenom ukusu zadarskih
srednjoškolaca, ali s naglaskom na turbofolku. Kasnije su proveli još
jedno istraživanje gdje su ispitali srednjoškolce iz Pule, Rijeke,
Splita, Dubrovnika i Šibenika.

 
Pitanja koja  su ih zanimala bila su sljedeća: 
 
1. Postoji li statistički značajna razlika u slušanju turbofolka s obzirom na spol.
 
2. Postoji li statistički značajna  razlika u slušanju turbofolka  s obzirom na religioznost
 
3: Postoji li veza između slušanja turbofolka i utjelovljenog kulturnog kapitala roditelja
 
Odgovori dobiveni istraživanjem koje je provedeno krajem 2014.
godine na uzorku od 866 učenika svih tipova srednjih škola u Zadru  i
Biogradu na Moru bili su sljedeći:
 
1. Učenice će češće slušati turbofolk od učenika
 
Naime, kako je objavljeno u istraživanju, vidljivo je kako se
slušanje turbofolka statistički značajno snažnije povezano sa ženskim
spolom, odnosno prisutnije je kod srednjoškolki s 56.1% prema 40%
srednjoškolaca, dok 48.5% ukupne srednjoškolske populacije barem
povremeno sluša ovaj žanr. 
 
2. Religiozniji ispitanici će češće slušati turbofolk od nereligioznih.
 
Naime, religioznost se  također  pokazuje  kao  statistički 
značajna varijabla  koja  je povezana sa slušanjem turbofolka, pri čemu
je vjerojatnije da će ga slušati oni koji češće odlaze na vjerske
obrede. Očito je da mladi iz uzorka koji uopće ne pohađaju vjerske
obrede u znatno manjoj mjeri slušaju turbofolk.
 
Uz pohađanje vjerskih obreda možemo vezati i vjerski identitet pri
čemu se oni koji izjašnjavaju kao vjernici češće iskazuju slušanje
turbofolka kao dijela vlastite kulturne potrošnje, što potvrđuje drugu
postavljenu hipotezu.
 
 3. Postoji veza između slušanja turbofolka i tipa utjelovljenog kulturnog kapitala roditelja.
 
U ovome se istraživanju pokazuje kako je upravo prijenos ukusa s
roditelja na djecu važan faktor u mogućem opisu utjecaja na formiranje
glazbenog i kulturnog ukusa.
 
Zanimljivo, ekonomski status pritom nije toliko bitan.
 
Zaključak istraživanja je da analiza ukusa srednjoškolaca u Zadru i
Zadarskoj županiji pokazuje kako postoje određena stalna mjesta koja se
mogu povezati sa slušanjem turbofolka. Prije svega, potvrđuje se  kako
su stalni elementi vezani uz određene  društvene fenomene poput
naglašenije konzervativnosti i tradicionalnosti, baš kao što je važna i
uloga spola utoliko što je vjerojatnije da će ovome žanru biti sklonije
srednjoškolke. 
 
Također, statistički  značajnom se  pokazala  i  tolerancija  prema
homoseksualnosti pri  čemu se pokazuje da sklonost turbofolku opada
kako tolerancija raste.
 
Ne čitaju, slušaju narodnjake
 
Isti tim sociologa proveo je kasnije još nekoliko istraživanja.
Prošle godine objavljeni su rezultati opsežnog sociološkog istraživanja o
kulturnim potrebama i preferencijama mladih u Splitu, Puli, Rijeci,
Dubrovniku, Šibeniku i Zadru.
 
Cilj je istraživanja bio ustanoviti mogu li se kulturne
preferencije srednjoškolaca objasniti kulturnim kapitalom njihovih
roditelja. 
 
Istraživanje je pokazalo kako su mladi u dalmatinskim gradovima
izrazito nezainteresirani za kulturne sadržaje te netolerantniji prema
nacionalnim i seksualnim manjinama od svojih vršnjaka u Istri i na
Kvarneru. Istovremeno su i puno religozniji od njih. Izuzetak je Šibenik
koji je daleko najtolerantiji i najotvoreniji dalmatinski grad, objavio
je kulturpunk.hr tada. Prema tom istraživanju, mladi Dalmatinci su se
izjašnjavali kao vjernici koji prihvaćaju sve što ih vjera uči i
najradije slušaju narodnjake. 

 

Index

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije