Od ulaska Hrvatske u schengenski prostor neće biti ništa ni ove, ali ni sljedeće godine. Gora od te vijesti je samo ona da se u ovom trenutku uopće ne zna kada bi Hrvatska mogla ući u Schengen, bez obzira na to ako i u dogledno vrijeme budu završene tehničke pripreme i Bruxelles da zeleno svjetlo.
Za Hrvatsku najveći problem ostaje – politička odluka. Sada nitko u Europi i ne razmišlja o proširenju schengenskih granica jer postoje preče brige, prije svega čekanje rezultata skorašnjih izbora u Francuskoj i Njemačkoj koji bi mogli označiti budućnost EU. Nadalje, Rumunjska i Bugarska već su duže vrijeme na čekanju, iako su tehnički dio obavile i sigurno neće glasati da Hrvatska uđe prije njih. A bez njihovih glasova nema ulaska u Schengen.
Nerealni datumi
Sve u svemu, nije dobro. A najgore je to što hrvatska javnost nema ni danas punu i pravu sliku, a ona koja se donedavno prikazivala je često bila lažna. Bivše vlade gajile su nadu da smo nadomak Schengena i visoki dužnosnici su tvrdili da samo što nismo ušli, a datumi koji su se spominjali bili su posve nerealni.
Nitko nije rekao punu istinu, a ona glasi: kasnili smo, kasnimo, a političke okolnosti nam nikako ne idu na ruku. Pa ni ona da su male šanse da uskoro u schengenski prostor uđu Rumunjska i Bugarska, što je preduvjet za Hrvatsku.
Kako Globus doznaje, a što nikada do sada nije javno rečeno i povezano s hrvatskim pristupom Schengenu, Europska komisija jako je zamjerila Hrvatskoj ponašanje za vrijeme izbjegličke krize. Prije svega, zamjeraju nam zbog odluke da izbjeglice sa srpsko-hrvatske granice ekspresno vlakom prevezemo na hrvatsko-slovensku i tamo jednostavno predamo Slovencima. I to je dodatno zakočilo naš put prema Schengenu, bar raspoloženje zemalja članica da Hrvatsku poguraju što prije naprijed.
Sigurno je samo to da ove godine ulazak Hrvatske u Schengen neće ni biti tema za europske dužnosnike. “Svi su u Bruxellesu sada okrenuti tome što će se događati u Parizu i Berlinu i ništa drugo nije tako važno ni prioritetno. Pogotovo ne širenje schengenskih granica, što znači da će Hrvatska, bar kada je riječ o političkoj odluci, biti još duže na čekanju, kao i Bugarska i Rumunjska koje su već dobile odbijenicu”, rekao nam je jedan visokopozicionirani diplomat važne europske zemlje u EU.
Zamrzavanje sporazuma
Nije želio, naravno, kalkulirati o tome što budućnost donosi ujedinjenoj Europi. Pa ni onu gorku pretpostavku da EU u formi kakva je danas možda neće ni postojati kad dođe vrijeme hrvatskog pristupanja prostoru koji je nastao nakon potpisivanja sporazuma 1985. u Schengenu u Luksemburgu, a omogućuje slobodno kretanje građana zemalja članica EU. A u međuvremenu mnoge od članica, poput Austrije i Njemačke, ponovo uvode kontrole na granicama, u strahu od nove izbjegličke krize, pa je sve više i onih koji smatraju da Schengen treba na stanovito vrijeme posve zamrznuti.
Hrvatskim građanima politika bi trebala položiti račune i zbog toga što smo beskrajno kasnili s ulaskom u EU i sada u schengenski prostor. Da smo ušli u EU kada i Slovenija, već bismo bili i u Schengenu, a možda bismo uveli i euro. Ovako, Hrvatska je i dalje zemlja s mnogo manjim privilegijama od ostalih, jer na izlasku iz Hrvatske Slovencima trebamo pokazivati putovnice. A nismo se proslavili ni političkim prilikama u zemlji, ni suradnjom sa susjedima, što je također potrebno da bismo ušli u Schengen. Zato je dobra inicijativa ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića koji pokušava sa svojim kolegama u okruženju razvijati što bolju suradnju. U siječnju je Orepić imao niz bilateralnih susreta s kolegama koji predstavljaju zemlje iz okruženja. Naglasak je bio na suradnji hrvatske policije s policijama Slovenije, Srbije i BiH, a razgovaralo se o povećanju sigurnosti i čuvanju granica. “Nemamo vremena za gubljenje, pred nama su mnogi zajednički izazovi koje treba riješiti. Bitna je, da ne kažem presudna u tome, svakodnevna operativna suradnja”, kaže Orepić, a njegove su riječi, kako nam je izravno potvrđeno, izuzetno dobro primljene i u Bruxellesu. Posebno je bio važan Orepićev odlazak u Sarajevo, jer Hrvatsku s BiH dijeli najveći dio državne granice i prije ozbiljnih razgovora o ulasku u schengenski prostor važna je suradnja dviju država.