HRVATSKA je, prema podacima Eurostata, prva u Europskoj uniji po zalihama vode, s prosječnih 30.700 metara kubnih vode po stanovniku, a prema podacima UNESCO-a, peta u Europi i 42. u svijetu kada je riječ o dostupnosti i bogatstvu vodnih resursa.
“Kada govorimo o zaštiti kakvoće voda, stanje vodnih tijela u Hrvatskoj je pretežito dobro”, rekli su Hini iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na Svjetski dan voda te naglasili da provode brojne aktivnosti u zaštiti voda, kao i projekte i programe javne vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, ali i projekte obrane od poplava, revitalizacije vodotoka i navodnjavanja.
Utjecaj klimatskih promjena
Za to su, uz ostalo, korištena i bespovratna novčana sredstva EU pa će kroz 60 vodno-komunalnih projekata, čija je ukupna vrijednost 3,9 milijarde eura, od čega su bespovratna sredstva 2.2 milijarde eura, dodatnih 300.000 stanovnika imati poboljšanu javnu vodoopskrbu, a 800.000 stanovnika poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda.
Hrvatska kontinuirano ulaže i u razvoj i modernizaciju sustava javnog navodnjavanja, dosad je izgrađeno 29 novih sustava i sanirano devet, čime je omogućeno navodnjavanje oko 21.400 hektara poljoprivrednih površina, za što je utrošeno 152,5 milijuna eura.
Budući da se utjecaj klimatskih promjena odražava na količine voda, u Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je jedan od ključnih zadataka racionalizacija potrošnje vode, osobito u vodoopskrbnim sustavima te da je smanjenje gubitaka jedan od prioriteta i sastavni dio reforme u sektoru vodnih usluga uz integraciju isporučitelja vodnih usluga, od 200 na 41, koja je pri kraju.
Zelena akcija: Hrvatska jest bogata vodnim resursima, no oni su pod sve većim pritiskom
U Zelenoj akciji kažu da iako je činjenica da je Hrvatska u europskim, pa čak i svjetskim okvirima, zemlja relativno bogata vodnim resursima, ti se resursi danas nalaze pod sve većim pritiskom.
“Osim očitog negativnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju, imovinu i živote ljudi, klimatske promjene će se zasigurno sve negativnije odražavati i na proizvodnju električne energije s obzirom na to da se Hrvatska u njenoj proizvodnji ponajviše oslanja na hidroelektrane”, upozorava Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije te naglašava da je Hrvatskoj potrebna hitna diversifikacija, poput veće proizvodnje struje iz sunca i vjetra, a ne gradnja novih hidroelektrana poput planirane hidroelektrane Kosinj.
U povodu ovogodišnjeg Svjetskog dana voda, koji ističe zabrinjavajuće otapanje ledenjaka, Marija Tomac iz Greenpeacea Hrvatska pozvala je da Hrvatska što prije ratificira UN-ov globalni Sporazum o svjetskim morima koji je “svjetionik nade” za zdravlje planeta jer nudi okvir za zaštitu ekosustava koji imaju ključnu ulogu u hidrološkom ciklusu i stvaranju održivije budućnosti.
Ida Černohorski iz WWF-a Adria iznijela je podatak prema kojem “samo 39,5 posto površinskih voda u EU postiže dobro ekološko stanje, a tek 26,8 posto dobro kemijsko stanje, dok je u Hrvatskoj u vrlo dobrom i dobrom ekološkom stanju svega 12 posto tekućih i 14 posto stajaćih voda”.
“EU je državama članicama uputio važne preporuke za poboljšanje upravljanja vodama do 2027. te su slatkovodni ekosustavi prepoznati kao važan dio Uredbe o obnovi prirode. Također, EU se obvezala da će do 2030. osloboditi 25.000 kilometara toka tekućica”, rekla je te istaknula da su u WWF Adriji ponosni na prvo uklanjanje barijera u Nacionalnom parku Plitvička jezera koje su lani proveli zajedno s parkom.
Projekt zaštite od zaslanjenja donje Neretve
Ovogodišnji Svjetski dan voda posvećen je očuvanju ledenjaka koji čuvaju gotovo 70 posto svjetskih zaliha pitke vode, ali nažalost klimatske promjene značajno utječu na njihov gubitak, prijeteći podizanjem razine mora, porastom vodostaja, poplavama i drugim štetnim djelovanjima.
“Rizik podizanja razine mora i zaslanjenja postoji i za našu Neretvu, 230 kilometara dugu i jednu od najhladnijih rijeka u Europi, čija posljednja 22 kilometra protječu kroz Hrvatsku završavajući u Jadranskom moru”, kažu u Ministarstvu te dodaju da je radi zaštite rijeke osmišljen projekt zaštite donje Neretve.
Ovogodišnji Svjetski dan voda Ministarstvo, Hrvatske vode i Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, obilježavaju na Neretvi, u Metkoviću, prigodnim informativnim i edukativnim aktivnostima za građane.