Zagreb je državama članicama Evropske unije predstavio dokument sa otvorenim pitanjima prema Crnoj Gori, uz poruku da ona moraju biti riješena prije njenog pristupanja EU. Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u Morinju, rasvjetljavanje sudbine nestalih, povratak školskog broda „Jadran“ i rješavanje pitanja granice.
Hrvatska je početkom ove sedmice državama članicama Evropske unije proslijedila dokument u kojem iznosi svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, saznaje Radio Slobodna Evropa iz diplomatskih izvora.
U dokumentu se navodi da ključna otvorena pitanja moraju biti riješena prije nego što Crna Gora postane članica EU.
Zagreb istovremeno poručuje da želi da olakša, a ne da blokira evropski put Podgorice, te svoje zahtjeve opisuje kao ograničene, jasno definisane i ostvarive.
Morinj, nestali i ratni zločini
Veći dio hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratova devedesetih i povezan je sa Poglavljem 23, koje obuhvata pravosuđe i osnovna prava.
Hrvatska, između ostalog, traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u logoru Morinj, kao i očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu.
Zagreb traži i promjenu naziva gradskog bazena u Kotoru koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića. Hrvatska strana tvrdi da je Gopčević bio stražar u Morinju tokom 1991. i 1992. godine.
Među zahtjevima je i potpuno rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana.
Hrvatska traži punu saradnju crnogorskih institucija, razmjenu informacija i pristup relevantnim arhivima.
Takođe se traži procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti po komandnoj liniji, kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Zagreb traži povratak broda „Jadran“
Dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
Prema navodima RSE, Crna Gora ovo poglavlje ne može zatvoriti od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.
Jedan od ključnih zahtjeva Zagreba je povratak školskog broda „Jadran“.
Hrvatska tvrdi da je brod bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. godine počeo rat i da joj pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.
Drugi zahtjev odnosi se na granicu između Hrvatske i Crne Gore.
Zagreb traži da Podgorica potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, te da dvije države potpišu ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.
Nakon rješavanja pitanja kopnene granice, Hrvatska bi, prema dokumentu, bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez unaprijed određenih rokova.
Hrvatska: Ne želimo blokirati Crnu Goru
Zagreb u dokumentu podsjeća da je dosljedno podržavao evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući njeno članstvo u NATO-u.
Navodi se i da je Hrvatska Crnoj Gori ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU, vrijedan oko osam miliona evra.
Ipak, Hrvatska smatra da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo otvorili istorijske tenzije i doveli u pitanje široku političku i javnu podršku u Hrvatskoj za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.
Prema dokumentu, Zagreb je još u decembru 2023. Podgorici predao neformalni dokument, takozvani non-paper, sa spiskom otvorenih pitanja, koji je dostavljen i drugim članicama EU i Evropskoj komisiji.
Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025. godine, dok su se ministri spoljnih poslova dvije zemlje tokom ove godine sastajali više puta.
„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u hrvatskom dokumentu.
Zagreb sada poručuje da je napredak u rješavanju ovih pitanja ključan za dobijanje široke javne, političke i parlamentarne podrške u Hrvatskoj, uključujući i ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
Za Podgoricu bi to moglo predstavljati dodatni pritisak u završnici evropskih pregovora, jer se bilateralna pitanja koja su godinama opterećivala odnose sa Zagrebom sada direktno povezuju sa procesom pristupanja Evropskoj uniji.