Koncentracioni logor Jasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najvećih ratnih zločinaca tog doba Maks Luburić, koji bio i prvi komandant logora.
Logor su uništile ustaše aprila 1945. godine da bi sakrile svoje zločine.
“Radni logor Jasenovac”, kako ga naziva hrvatska državna administracija, bio je stratište za Srbe, Rome i Jevreje, svih uzrasta, polova, životne dobi, socijalnih, obrazovnih i drugih profila, kao i za komuniste, partizane, pomagače i simpatizere Srba, Roma i Jevreja.
Obilježavanje
Na 77. godišnjicu proboja logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac danas je održana komemoracija na kojoj su, uz predstavnike hrvatskog državnog vrha, učestvovali predstavnici naroda žrtava tog logora i antifašista, ali bez predstavnika Židova.
Polaganjem ruža i kamenčića kod spomenika Kameni cvijet počast stradalima prvo je odao hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Zatim su vijence kod Kamenog cvijeta položili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković u ime izaslanstava Sabora i Vlade. Počast žrtava su odali i predstavnici Saveza antifašističkih boraca i antifašista, Srpskog narodnog vijeća, romske nacionalne manjine i SDP-a.
Ni ove godine nije bilo zajedničkog odavanja počasti predstavnika vlasti i svih naroda žrtava logora Jasenovac. Iz Koordinacije židovskih općina ranije su potvrdili da će u Jasenovac ići sljedeće sedmice, a na današnjoj komemoraciji nisu učestvovali nezadovoljni što, kako navode, vlast još nije zabranila ustaške simbole.