U toku tih 10 godina, zatvoreno je međunarodno nadgledanje
nezavisnosti, započet dijalog o normalizaciji odnosa sa Beogradom,
osnovan Specijalni sud za ratne zločine i nastavlja se sa pokušajima da
se Kosovo približi evropskim strukturama, navodi DW.
Projekat kosovske nezavisnosti je projekat koji je, kako navodi taj
nemački javni radio, podržan od većine demokratskih zemalja, i priznalo
ju je 115 zemalja svijeta.
DW, ipak ukazuje da je Evropska unija i dalje je neutralna kada je
riječ o kosovskoj nezavisnosti i da se u njenoj najnovijoj Strategiji za
Zapadni Balkan, u dijelu o Kosovu navodi: “Kosovo ima mogućnost
održivog napretka kroz sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju (ŠP), kao i da unaprijedi svoj evropski put, kada to budu
dozvolile objektivne okolnosti”.
Nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo se suočilo s “velikim temama”,
što je učinilo da očekivanja građana stagniraju, ocijenjuje za DW
analiticar iz Prištine Naim Rašiti.
“Realnost je to da kosovsko društvo nije imalo iskustva u izgradnji
institucija, niti je imalo projekciju toga kako će se nezavisnost
kretati u narednim godinama – kako će izgledati 10., kako 20. godišnjica
nezavisnosti. Obećanja koja su data u to vrijeme više su bila nadanja
nego realnost. Kosovo se, nakon proglašenja nezavisnosti, suočilo s
velikim pitanjima koja se tiču unutrašnjeg i spoljnog suvereniteta, a to
je usporilo potpunu konsolidaciju nezavisnosti i ometalo da se
očekivanja materijalizuju”, kaže Rašiti.
On je mišljenja da su, uz svu stagnaciju, na Kosovu zabilježeni i
uspjesi, kao što su međunarodna priznanja i završetak nadgledane
nezavisnosti.
“Ali ovu 10. godišnjicu kosovsko društvo dočekuje u nekoj vrsti
depresije, jer zemlja nije uspjela da ispuni minimalna očekivanja
građana kada je riječ o svakodnevnom životu, kada je riječ o zdravstvu,
obrazovanju, javnim uslugama… Postignut je, dakle, evidentan napredak
koji političke strukture zadovoljava, ali je za najveći dio društva on
nepotpun”, kaže Naim Rašiti.
DW ukazuje da jedna od obaveza iz dijaloga sa Beogradom koju Priština
i dalje nije ispunila, jeste osnivanje Zajednice srpskih opština (ZSO).
Analitičar Bljerim Burjani ocijenjuje da “glavni izazovi za Kosovo
ostaju jačanje reda i zakona, posebno funkcionisanje pravnog sistema,
borba protiv korupcije, nepotizma, proširenje punog suvereniteta na
sjeveru zemlje, osnivanje Oružanih snaga, implementacija sporazuma o
ZSO, ratifikacija demarkacije granice sa Crnom Gorom, liberalizacija
viza, ekonomski razvoj, zdravstvena i socijalna zaštita, i evropske
integracije”.
Kako primjećuje njemački radio, Priština je, uoči obilježavanja
10-godišnjice proglašenja nezavisnosti, do krajnjih granica zaoštrila
odnose s međunarodnom zajednicom, kada su 43 poslanika u Skupštini
podnijeli inicijativu za ukidanje Specijalnog suda za ratne zločine,
osnovanog po Zakonu izglasanom 2015. godine.
Debate oko tog pitanja trajale su više od mjesec dana da bi se, nakon
velikog međunarodnog pritiska, kosovski lideri – predsjednik Hašim
Tači, predsjednik skupštine Kadri Veselji i premijer Ramuš Haradinaj –
javno izjasnili da Zakon o Specijalnom sudu neće biti ukinut, iako ga,
kako su rekli, i dalje smatraju istorijskom nepravdom.
Izjave o tome da Zakon neće biti ukinut, pozdravili su u zajedničkoj
izjavi predstavnici zemlje Kvinte (SAD, Njemačka, Francuska, Italija i
Velika Britanija) u Prištini.
Prije 10 godina, podsjeća politički analitičar Imer Muškoljaj, očekivanja građana bila su mnogo veća.
“Stvari se nisu kretale onako kako je bilo zamišljeno, ni kada je
riječ o uspostavljanju države, niti u drugim oblastima. Danas je Kosovo
zemlja sa mnogo problema, za mnoge je to mjesto s mračnom perspektivom
koje više služi interesima političke klase, a manje građanima.
Odgovornost za takvo stanje snosi politička klasa koja je svojim
postupcima i svojim pristupom i dovela do toga da stvari stagniraju”,
navodi Muškoljaj.
On kaže da, ukoliko se ne postigne konačni dogovor o priznanju državnosti, problemi će se samo povećavati.
Ipak, veliki broj građana Kosova nije ubijeđen da će kraj dijaloga sa
Srbijom uz posredovanje EU dovesti do toga da Beograd prizna
nezavisnost, navodi DW.
Prema istraživanju javnog mnjenja koje je sproveo Demokratski
institut Kosova (KDI), čak 49 odsto građana Kosova smatra da dijalog ne
bi trebalo nastaviti bez uključivanja SAD u taj proces. Sa druge strane,
45 procenata anketiranih iz srpske zajednice na Kosovu smatra da bi
dijalog trebalo nastaviti bez uključivanja SAD, što je stav samo 29
odsto građana Albanaca i 24 procenta iz drugih zajednica.
Inače, prema već pomenutoj anketi, 51 odsto građana Kosova ne očekuje
da se proces dijaloga sa Srbijom završi tokom 2018. godine.
Takav stav dijele svi anketirani, nezavisno od etničke pripadnosti.
Pored toga, 48 odsto kaže da ne očekuje da na kraju dijaloga Beograd
prizna nezavisnost Kosova.
Samo jedan odsto građana srpske zajednice očekuje da Beograd to učini
na kraju dijaloga, u poredenju sa 34 procenta građana albanske
zajednice i 23 odsto građana drugih zajednica, pokazuje istraživanje
KDI, navodi DW.