Njemačka sve više gubi sjaj “obećane zemlje” za hrvatske građevinske radnike, tvrde sindikati i poslodavci, zato što su primanja u Hrvatskoj nakon potpisivanja kolektivnog ugovora znatno porasla, dok u krizom načetoj Njemačkoj rastu životni troškovi.
Njemački ured za statistiku objavio je u izvješću o migracijama preko njihove granice za 2023. godinu da je u tu zemlju stiglo 20.604 građana Hrvatske, a otišao je 24.241. Godinu dana ranije ušlo ih je 24.991, a otišlo 24.001, dok je 2021. godine 28.457 građana s hrvatskim dokumentima došlo u Njemačku, a “sidro je diglo” njih 23.475. Ti brojevi potvrđuju da sve više Hrvata odlazi iz zemlje koja je desetljećima bila magnet za one koji su htjeli zaraditi više nego u Hrvatskoj. Mladen Zemljić iz Sindikata graditeljstva Hrvatske kaže da u građevini sindikati i poslodavci dobro surađuju pa je u lipnju sklopljen novi kolektivni ugovor koji je dodatno povisio primanja građevinaca.
Konstantni rast plaća u hrvatskom graditeljstvu, koji je bio potaknut nedostatkom radne snage, doveo je do toga da se u Hrvatskoj može dobro zaraditi pa našim građevincima računica govori kako im se sve više isplati raditi u domovini. Jer, kaže sugovornik, tu nemaju troškove stanovanja koji su u Njemačkoj “odletjeli u nebo”, a s druge strane život uz obitelj je snažna kočnica pri razmišljanju da se ode raditi u tuđinu.
Nedostatak majstora sasvim je promijenio razmišljanja poslodavaca, koji su shvatili da je bez primamljivih primanja nemoguće zadržati radnu snagu. Zemljić u šali kaže da je “danas lakše i jeftinije naći ljubavnicu ili ljubavnika nego dobrog majstora”. Trenutno u građevini prosječna neto plaća iznosi 1300 eura bez raznih neoporezivih dodataka, a s dodacima je znatno iznad prosjeka. Zemljić dodaje kako su novim granskim kolektivnim ugovorom sindikatima dane ovlasti da kontroliraju poštuju li poslodavci odredbe ugovora.
No, kaže sugovornik, problem više nisu domaće građevinske tvrtke nego strane koje rade na velikim infrastrukturnim projektima ali ne poštuju naše zakone ni kolektivne ugovore. Kao primjer navodi stranu tvrtku koja je angažirana na izgradnji prometnog infrastrukturnog projekta. Ona svojim radnicima isplaćuje minimalac, a kada se dio radnika pokušao učlaniti u sindikat, poslodavac ih je odmah poslao kući. Zemljić ističe kako takva praksa nije neprihvatljiva samo sindikatima nego i hrvatskim poslodavcima koji u tome vide nelojalnu konkurenciju. Kaže kako su se zbog toga svojevremeno požalili nadležnom ministarstvu, ali im je rečeno da ih ostave na miru jer se radi o tvrtki koja provodi projekt od državnog interesa.