Na području cijele Srbije na snazi su crveni i narandžasti meteo-alarm, a živa na termometru dostići će i 40. podjeljak. Zbog toga je važno da pratimo savjete stručnjaka.
Stalno rashlađujte svoju kuću
Trudite se da vam životni prostor uvijek bude rashlađen. Idealno bi bilo održavati sobnu temperaturu ispod 32 stepena tokom dana, odnosno ispod 24 stepena tokom noći. Ovo je naročito važno za djecu uzrasta do dvije godine, osobe starije od 65 godina, kao i za hronične bolesnike.
Iskoristite noćni vazduh da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore i držite roletne (šalone, zastore) podignute tokom noći i ranog jutra, kada je spoljašnja temperatura niža.
Smanjite toplotno opterećenje u svom stanu ili kući u najtoplijem dijelu dana. Zatvorite prozore i prozorske zastore, posebno one na sunčanoj strani. Isključite vještačko osvjetljenje i sve električne uređaje koji vam nisu neophodni.
Okačite vlažne čaršave na otvorene prozore kako biste rashladili vazduh u sobi, ukoliko nemate klima-uređaj. Ako vam je stambeni prostor klimatizovan, zatvorite vrata i prozore.
Ventilatori mogu djelimično da rashlade prostoriju, ali pri temperaturi iznad 35 stepeni ne mogu da spriječe opasnost od pojave poremećaja zdravlja izazvanih toplotom.
Ne izlažite se toploti
Prijeđite u najhladniju prostoriju u stanu, pogotovo noću. Ako nemate mogućnosti da rashladite svoj stan/kuću, provodite dva do tri sata dnevno u rashlađenom prostoru van kuće (na primjer u klimatizovanim javnim zgradama).
Izbjegavajte boravak napolju u toku najtoplijeg dijela dana (od 10 do 17 časova).
Koliko možete, izbjegavajte naporne fizičke aktivnosti. Ako morate da ih obavljate, činite to u toku hladnijeg dijela dana, rano ujutru ili kasno popodne.
Tokom boravka na otvorenom preporučuje se kretanje po hladovini i češći odmori.
Novorođenčad, odojčad i mala djeca posebno su osjetljiva na visoke temperature vazduha, pri čemu često ne ispoljavaju brzo znake i simptome kao odrasli. Izbjegavajte da izvodite bebe i djecu napolje za vrijeme toplotnog talasa. Ako ih izvodite, činite to samo u ranim jutarnjim ili večernjim satima.
Starije osobe se ne smijeju izlagati sunčevom zračenju u najtoplijem dijelu dana, posebno ne stariji srčani bolesnici kao i oboljeli od šećerne bolesti. Ukoliko starija osoba mora da izađe iz kuće, preporuka je da to uradi u ranim jutarnjim ili večernjim satima.
Rashlađujte tijelo i hidrirajte svoj organizam
Tuširajte se mlakom vodom, nekoliko puta na dan. Možete da primjenjujete i hladne obloge, peškire, sunđere, kupke za stopala, itd.
Nosite laganu, komotnu odjeću od prirodnih materijala, svijetlih boja. Ako izlazite napolje, nosite šešir ili kapu sa širokim obodom i naočare za sunce.
Koristite pamučnu posteljinu
Redovno unosite tečnost, prije svega vodu. Isključite alkohol, smanjite unos kafe i bezalkoholnih pića s puno šećera. Uzimajte manje, a češće obroke. Izbjegavajte tešku i visokokaloričnu hranu.
Bezbijednost u putničkom automobilu na visokim temperaturama
Krenite na put odmorni.
Prije ulaska u vozilo koje je stajalo na suncu, obavezno otvorite prozore i vrata, uključujući i prtljažnik, nekoliko minuta radi provjetravanja i rashlađivanja automobila.
Upotreba klima-uređaja treba da omogući da unutrašnja temperatura bude niža pet do sedam stepeni od spoljašnje.
Pravite pauze tokom vožnje. U toku vožnje po visokim temperaturama, i dužim relacijama, potrebno je da se na svaka dva sata prave pauze po 15 minuta.
Provjetravanje vozila, unos dovoljne količine tečnosti i lagano istezanje otkloniće prve znake umora koji se obično javljaju nakon drugog sata vožnje.
Nikada djecu, kao ni životinje, ne ostavljajte u parkiranom vozilu ako su spoljašnje temperature visoke. Djeca su osjetljiva na ekstremne temperature, pa se mogu pregrijati tri do pet puta brže nego odrasle osobe. U slučaju pregrijavanja kod djece, može doći do toplotnog udara koji može imati fatalne posljedice.
Pomozite drugima
Redovno proveravajte kako su vam članovi porodice, prijatelji i susjedi, koji žive sami.
Osobama koje su pod zdravstvenim rizikom (djeca, trudnice i osobe starije od 65 godina) mogla bi da zatreba pomoć tokom vrelih dana.
Ako neko od njih uzima lijekove, provjerite sa njihovim ljekarom da li ti lijekovi utiču na termoregulaciju. Ako imate zdravstvenih problema, lijekove držite na temperaturi ispod 25 stepena ili u frižideru (pročitajte uputstvo o čuvanju dato uz lijek).
Zatražite medicinski savjet ako patite od nekog hroničnog oboljenja ili istovremeno uzimate više različitih lijekova.
Ako se vi ili neko drugi ne osjeća dobro
Potražite pomoć ako osjećate vrtoglavicu, slabost, uznemirenost, intenzivnu žeđ ili imate glavobolju; što je prije moguće pređite u ohlađen prostor i izmjerite tjelesnu temperaturu.
Popijte nekoliko gutljaja vode ili voćnog soka sobne temperature.
Ako vam se jave bolni grčevi u mišićima (oni su, inače, često posljedica dužeg vježbanja po veoma toplom vremenu, posebno ako su se javili u mišićima nogu, ruku ili stomaka), sklonite se u hlad ili uđite u rashlađeni prostor. Počnite postepeno da unosite tečnost, najbolje vodu. Ako toplotni grčevi potraju duže od jednog sata, treba da potražite ljekarsku pomoć.
Obratite se ljekaru ako osjetite neuobičajene simptome ili ako simptomi dugo traju. Ako primjetite kod nekog od članova vaše porodice ili ljudi kojima pomažete toplu, suvu kožu i buncanje, pojavu grčeva i/ili nesvjesticu, odnosno gubitak svjesti, odmah pozovite ljekara/hitnu pomoć. Dok čekate na pomoć, pokušajte osobu da rashladite hladnim oblogama, dajte joj da pije tečnost, oslobodite je viška odjeće, prenosi “RTS”.