Ove subote smo na Cvjetnom trgu u Zagrebu bili s ekipom iz anarhističkog kolektiva Hrana, a ne oružje, koji je u Hrvatskoj prisutan dvadesetak godina i djeluje pod geslom solidarnost, a ne jednokratna humanitarnost. Članovi i članice kolektiva u raznim prilikama kuhaju besplatne obroke i ohrabruju ljude da recikliraju hranu s tržnica, samoorganizuju se, osnivaju komunalne vrtove, uključe se u cirkularnu ekonomiju i stalno pružaju otpor kapitalizmu.
Sama ideja započela je 1980. godine u Cambridgeu kao anti-nuklearni pokret koji je danas rasprostranjen po cijelome svijetu. U sklopu ove akcije, unutar kolektiva, organizatori žele ukazati na problem masovnog bacanje hrane kojoj je rok istekao prije dan-dva, hrane koja je na manjem dijelu strula i nije za prodaju ili hrana s greškom. Filozofija kolektiva zasniva se na nenasilju, vegetanstvu, recikliranju hrane i odlučivanju konsenzusom.
„Samoorganiziranje važno jer građane i građanke uči da se u suradnji s drugima bez upliva institucija može okupiti oko zajedničkog cilja i dugoročno raditi na organizaciji zajednice i rješavanju problema.“- kaže Maša Borović, članica kolektiva.
U (post)pandemijskim uslovima barem jednom mjesečno članice i članovi kolektiva izlaze na Cvjetni trg, zagrebačku špicu i dijele besplatne obroke ukazujuću na klasni kontrast u hrvatskom društvu, ali i ujedinjujući sve društvene slojeve oko zajedničke potrebe – hrane.
U razgovoru s prisutnima, zaključili smo da osim siromašnih građana i beskućnika, veliki broj ljudi na događaj dođe zbog podrške inicijativi, razmjene stavova i interakcije, jer članovi kolektiva prisutnima nastoje ukazati na loše strane kapitalizma i potaknuti ih na aktivizam u svojim zajednicama.
„Nakon kriznih situacija poput pandemije i potresa građani su postali svjesni da institucije nisu te koje će ih zaštititi kada nastupe neki problemi, kao što ih neće zaštititi niti od posljedica klimatskih promjena. Ljudi su često prepušteni sami sebi i uviđaju da će se prije moći pouzdati jedni u druge i u zajednicu koja je spremna reagirati, nego u vlasti i da će se to desiti na sustavnoj razini. To su prilike kada vidimo da kapitalistički sustav u kojem živimo nije dobar i da nije nešto što trebamo podržavati. Ovakvi pokreti i kolektivi pokazuju koje su alternative. Svijest o štetnosti kapitalizma i dalje je premala, ali ovakve akcije će vremenom stvoriti zajednice i modele za izgradnju društva koje želimo.“ Kaže Sara Matić.
Hrana koju dijele isključivo je veganska i prikupljena je sa zagrebačkih tržnica. Hranu skladište i sortiraju uglavnom u prostorijama Zelene akcije, a onda je pripremljenu nose u javni prostor.
„Hrana u Hrvatskoj je skupa u odnosu na europske zemlje gdje je standard viši. Mnogo hrane se uvozi i velike korporacije i distributeri formiraju cijene. Energenti su poskupjeli, pandemija je podigla cijene i sistem postaje neodrživ. Cijene malim proizvođačima diktiraju veliki centri koji stalno niču, na štetu tržnica i domaće proizvodnje.“ – govori Borović.
Kolektiv je počeo sa radom krajem devedesetih kao dio antiratne kampanje protiv podjele društva i nacionalističkih tendencija, te borbe za umjetničke i aktivističke prostore. Članovi ovog anarhističkog kolektiva bili su dio niza inicijativa i akcija, kuhali su i dijelili hranu povodom maksimirskog obilježavanja Prvog maja, aktivni su bili i 2010. godine, kada se protestvovalo u Varšavskoj ulici protiv otvaranja garaže na Cvjetnom trgu, dijelili su hranu i u sklopu inicijative Okupirajmo Wall Street koja je ukazivala na centre korporativne moći i načine na koje korporacije i banke produbljuju društvene nejednakosti, prisutni su na proslavama Dana antifašističke borbe, na noćnim marševima povodom Dana žena u organizaciji fAKTIV-a, a hranu su kuhali i dijelili i kako bi izrazili protivljenje uvođenju obaveznog vojnog roka u zemlji.
„Poruka za mlade je da se uključe u inicijative koje se bave temom sprječavanja otpada hrane i bilo koje druge inicijative, jer je u današnje vrijeme sve nužnije biti dijelom zajednice, doprinositi i stvarati stabilne i održive kolektive i inicijative koje su podrška jedne drugima, solidarne, pravedne i spremne da reagiraju u kriznim situacijama. Samo tako možemo stvoriti svijet budućnosti koji je različit od kapitalizma.“- zaključuje Matić.