Đukanović je prethodnih dana imao konsultacije sa predstavnicima gotovo svih parlamentarnih stranaka, a zvanično je predložio ono što je nezvanično već dugo bilo izvjesno – da će Abazović biti mandatar a vjerovatno i premijer glasovima upravo Đukanovićeve partije.
Tako će, nekada žestoki protivnici u parlamentu, postati saveznici u pokušaju konsolidovanja političkih prilika i ispunjavanju obaveza iz evropske agende.
Podsjećamo, Đukanović je, Abazović je tada mladog poslanika Pozitivne Crne Gore, prije devet godina u parlamentu nazvao bitangom.
Danas o njemu, makar javno, ima drugačije riječi.
„Predstavnici GP URA i njihovi politički partnri nedvosmisleno su me uvjerili da imaju parlamentarnu većinu za izbor 43. Vlade Crne Gore u Skupštini Crne Gore. Stoga sam donio odluku da mandat za formiranje Vlade povjerim gospodinu Abazoviću, predjedniku GP URA.
U uvjerenju da je u najboljem interesu Crne Gore da što prije dobije Vladu u punom kapacitetu njene funkcionalonsti, posebno zbog dodatnih bezbjednosno- političkih izazova generisanih ratom u Ukrajini i njegovim refleksijom na stabilonst našeg regiona, očekujem da u kratkom roku Parlament Crne Gore održi sjednicu i odluči o programu i sastavu Vlade na predlog mandatara“, saopštio je Đukanović.
Abazović je, nakon što je podnio inicijativu za smjenu Vlade Zdravka Krivokapića, u kojoj je bio vicepremijer, predložio da se formira manjinska vlada koju bi činila njegova URA i takođe vladajuća Socijalistička narodna partija kao i predstavnici manjinskih naroda. Za to je tražio podršku svih poslanika, ali je odmah dobio odgovor od ogromnog dijela vladajuće većine koju su mu poručili da se nova vlast može samo formirati na osnovu izborne volje iz 2020, odnosno da se konsenzus mora naći u aktuelnoj većini bez bilo kakvih aranžmana sa DPS-om.
Prema originalnom konceptu koji je Abazović predložio u vladi neće biti Đukanovićev DPS, ali će, prema ocjenama pojedinih analitičara, ta partija imati presudan uticaj na rad izvršne vlasti jer ima najbrojniji poslanički klub u parlamentu.
I prije nego što je predložen za mandatara postalo je jasno da u Abazovićevoj vladi neće biti ni Demokratskog fronta ali ni Demokrata koji već duže organizuju proteste za, kako kažu, očuvanje izborne volje.
Nejasno je i da li će u novoj vladi biti SNP-a koji i dalje nije održao sjednicu Glavnog odbora na kojoj će se izjasniti da li će učestvovati u novoj izvršnoj vlasti.