Jasno to pokazuju, kaže, i njeni javni servisi koji ne služe građanima, već političarima koji su na vlasti.
Situacija je slična i sa ostalim medijima, smatra, jer je veoma mali procenat onih koji ne služe određenim političkim partijama, već su u službi borbe za bolje, pravičnije i uređenije društvo.
Kao problematičnu vidi je i neuređenost na polju internet portala koje može osnovati svako, a koji kroz svoje medijske sadržaje, bez jasne naznake ko je njihov autor, šire dezinformacije i političku propagandu, a čitaoci im, ipak, vjeruju: “Kao društvo, još mnogo moramo raditi na tome da ukažemo na značaj vjerodostojnosti informacija, odnosno, mora se znati ko stoji iza objavljenog medijskog sadržaja kako bi konzumenti znali kome zaista (ne)mogu vjerovati. S tim u vezi, veoma je važno i raditi na proširenju zakonskih odredbi koje uređuju ovo polje i boljem efikasnijem sprovođenju sankcija za njihovo nepoštovanje”.
Ono što je takođe evidentno, ističe naša sagovornica, jeste da većina medija teško postiže ekonomsku nezavisnost, plaćaju ih političari i privatne firme koje preko političkih veza izvlače javni novac, pa je položaj novinara samim tim bio veoma težak i prije pandemije virusa korona, a još teži sa njegovom pojavom.
Oni koji se finansiraju preko stranih projekata, takođe, u teškom su položaju, jer je pandemija smanjila mogućnosti aplikacije na projekte.
“Medijske organizacije koje, poput naše, djeluju u maloj sredini finansijski zavise isključivo od projekata, jer je potreba preduzetnika za medijskim oglašavanjem ovdje svedena na minimum”, ističe naša sagovornica i dodaje da je u manjim sredinama pritisak na novinarsku slobodu veći: “Oni čiji rad kritikujete poznaju vas i vašu porodicu i ne prezaju od toga da pokušaju da vas zastraše ili ucijene”.
Budući da se portal Direkt najviše bavi istraživačkim novinarstvom, Denda Borjan kaže da im rad najviše otežava zatvorenost institucija, odnosno ljudi koji ih vode, pa uglavnom nailaze na ignorisanje njihovih zahjteva za dostavom određene dokumentacije ili odgovora na postavljena pitanja.
A u većini slučajeva, kada ne dobiju tražene informacije ostaje im jedino da ih zatraže sudskim putem, a malo novinara se odlučuje na taj korak, jer su to dugi procesi u kojima se gubi dragocjeno vrijeme i novac, kao i aktuelnost informacije.
Upravo je to dio na kojem bi BiH najviše morala da poradi, smatra naša sagovornica, jer oni koji su na vlasti moraju da pokažu potpunu spremnost da polože račune građanima za sve što rade, bez da ih na to tjeramo putem suda.