<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Mirjana Tešanović, pravnica i urednica Impulsa: Mediji su pod kontrolom vladajućih političkih struktura

MEDIJI

Bez slobodnih medija nema razvoja društva jer je suština političke kontrole medija “konzerviranje” postojećeg stanja društva, političkih odnosa i opstanka političkih oligarhija.

03. maj 2019, 1:37

Povodom Svjetskog dana slobode medija koji se danas obilježava razgovaramo sa novinarima, urednicima i medijskim radnicima o stanju u medijima, slobodi medija i radu u novinarstvu u BiH.

Razgovaramo sa pravnicom i urednicom portala Impuls Mirjanom Tešanović.

Mirjana, danas se obilježava Dan slobode medija, u tom kontekstu koliko su mediji kod nas slobodni?

Mediji su kod nas pod kontrolom vladajućih političkih struktura, pogotovo državni, i to se već radi sasvim otvoreno za šta je najbolji primjer RTRS. Stalni zahtjevi HDZ-a za TV na hrvatskom jeziku takođe proizilaze iz potrebe za političkom kontrolom državnih medija. Na političku kontrolu nisu imuni ni mnogi privatni mediji tako da je po mom mišljenju jako malo “slobodnog prostora” za medije koji su nezavisni.

Koliko je sloboda medija važna za razvoj normalnog društva?

Bez slobodnih medija nema razvoja društva jer je suština političke kontrole medija “konzerviranje” postojećeg stanja društva, političkih odnosa i opstanka političkih oligarhija. Sa druge strane, slobodni mediji su odraz razvijenih, demokratskih društava i ta veza je uzročno posljedična.

Kada je sloboda medija u pitanju koji su kod nas najveći problemi?

Dijelom sam na to odgovorila u prvom pitanju, dakle politička kontrola, politički pritisci. Uz to je svakako važno dodati i finansiranje medija koje u većoj ili manjoj mjeri utiče na slobodu medija. Ono što posebno zabrinjava su razni oblici pritisaka na medije od onih otvorenih kao što su prijetnje, pa čak i fizički napadi na pojedine novinare, pa do onih podmuklih kao što su tužbe za nanesenu duševnu bol i klevetu od strane političara koje se u pravilu završavaju na štetu medija i kojima su u pravilu izloženi upravo nezavisni mediji. Nekoliko takvih tužbi može dovesti i do finansijskog kraha medija. Ne treba zanemariti i problem raznih “anonimnih” portala koji prenose fabrikovane laži, a koje onda preuzimaju javni servisi. Tako se gaze osnovni etički principi novinarstva, a javnost biva zbunjena i ne zna kome da vjeruje.

Sa kojim problemima se konkretno ti susrećeš u svom radu, šta bi ovim putem izdvojila i na šta bi javno apelovala da se promijeni?

Kao urednica portala Impuls najviše se susrećem sa veoma ozbiljnim prijetnjama našim novinarima zbog čega sam se morala obraćati i Tužilaštvu BiH i to bih posebno izdvojila. Drugi problem je ignorisanje od strane nekih institucija na naše upite čime se ne samo krši Zakon o slobodi pristupa informacijama, već nam se onemogućava objektivno izvještavanje. Mnogo toga se mora promijeniti, ali sigurnost novinara mora biti na prvom mjestu. Međutim, mi moramo biti svjesni i činjenice da smo dio ovog društva i da ne možemo očekivati da se promjene dese samo kada su mediji u pitanju. Ako žele da promijene svoj današnji status, ako žele slobodan i siguran prostor za rad, mediji se moraju zalagati za slobodu i sigurnost cijelog društva.