Važni dokumenti u našoj zemlji se, sada već godinama, usvajaju po hitnom postupku, daleko od očiju javnosti i prilike za bilo kakvom dubljom analizom. Za posljedicu, po pravilu, uvijek imamo nova zaduženja.
Upravo to se desilo sa Odlukom Vlade o 43. emisiji obveznica RS kojoj je planirano zaduženje od 25 miliona maraka. Istog dana, 16. jula, Vlada je i usvojila ovu Odluku i objavila je u Službenom glasniku.
Samo 11 dana kasnije, Vlada je donijela Rješenje o stavljanju ove Odluke van snage, uz obrazloženje da ima dovoljno novca, da bi deset dana poslije saopštili da se sprema novo zaduženje u ukupnom iznosu od 65 miliona maraka.
Riječ je o prvom dugoročnom kreditnom zaduživanju Republike Srpske u ovoj godini u iznosu od 45 miliona maraka, te dodatnih 20 miliona trezorskim zapisima- a epilog jučeršnje aukcije je skoro duplo veće zaduženje od planiranog, 38,9 miliona KM.
Ono što je očigledno jeste da izvršna vlast krije od građana kakva je situacija sa budžetom.
VLAST KRIJE PODATKE
Potvrdio je to za Buku prvi čovjek poslovnog portala Capital.ba, Siniša Vukelić.
Podsjetimo je na situaciju iz aprila kada se Republika Srpska aukcijom obveznica uspjela zaduži 137,5 miliona, umjesto 300 miliona KM, a obrazloženje koje stiglo iz Ministarstva finansija RS glasilo je da su dogovorili s bankama da ne prodaju sve obveznice, već da daju kredite u iznosu od 200 miliona KM za finansiranje projekta revitalizacije putne mreže u Republici Srpskoj.
Potom, smo, ističe, došli do toga da nam novac ne treba, da bi se juče zadužili duplo više nego što je planirano.
“Ono što je sigurno je da u budžetu nedostaje novca zbog vanrednih troškova izazvanih pandemijom, rapidno su pali prihodi Poreske uprave RS od direktnih poreza tako i prihodi UIO BiHi od indirektnih poreza. Ali to nije samo kod nas već u cijelom svijetu, što je sasvim očekivano. Ali u uređenijim državama vlast se transparentnije odnosi prema svojim građanima, sa njima dijeli podatke i planove, a ovdje se to prikriva isto kao što nam jedno vrijeme nije trebao MMF, pa smo onda ipak prihvatili njihovu ruku i pomoć. Ono što svi mi očekujemo i što su nam dužni saopštiti jeste koliko smo se do sada zadužil, koliko planiramo još zadužiti i kakve su uopšte projekcije do kraja godine. To je informacija na koju svaki građanin ima parvo, ali očegledno ovo je izborna godina te se svojski trude održati privid stabilnosti iako se cijeli svijet trese i najveće svjetske ekonomije”, istakao je Vukelić.
POLITIKA PREKOMJERNOG ZADUŽIVANJA
Ekonomista Alen Tarabić je ovakav razvoj događaja i očekivao jer je politika prekomjernog zaduživanja konstanta već više od 20 godina. Ona naravno nije rješenje, naglašava, rješenje je reforma javne uprave, smanjenje broja zaposlenih kroz proces automatizacije procesa i podizanje efikasnosti.
Nažalost, nadležni nisu spremni na ove korake, iako su, ističe naš sagovornik, sa ovolikom podrškom naroda i glasača koju imaju, bili dužni to da naprave zbog generacija koje dolaze.
“Kod nas javna uprava i plate u njoj rastu iz godine u godinu i to je nedopustivo. Srbija je dolaskom Vučića započela sređivati jedan segment javnih finansija, a na prijedlog MMF i struke iz ove oblasti, ali evo naši lideri nemaju tu odlučnost ni viziju dugoročnog i održivog razvoja. Naprotiv mi dugoročno i vrlo brzim koracima propadamo i nestajemo. Neophodne su nam mjere štednje u smislu vrlo rigoroznih koraka sa ciljem drastičnoh pada troškovnih stavki u budžetu te kroz stimulativne mjere podsticaja i investicija u privredu postepeno podizanje prihoda”, ističe Tarabić dodajući da Republika Srpska više od deceniju ima problem sa vraćanjem kredita i kontrolom budžetske potrošnje i upravo iz tog razloga pribjegava konstantnim i nepovoljnim zaduživanjima. Ta zaduživanja su većinom anti-razvojna.
“I RS i kompletna BiH moraju da shvate da će pad prihoda prikupljenih od direktnih i indirektnih poreza u ovoj godinu usljed pandemije virusa COVID-19 iznositi u milijardama, tako da nam kriza u javnoj upravi a samim tim i u privredi tek predstoji. Nositi se sa njom možemo samo odlučnim i krupnim koracima koji su prije svega ogledaju u pomaganju privredi ravnomjernim i pumpanjem sredstava u privredne subjekte kroz projekte i podsticaje, jer jedino privreda, najbrže i najviše može oploditi i vratiti državi dati novac. Zaduživanje za pokrivanje javne potrošnje, zuzev medicinskog sektora kome zaista treba pomoć, je neodgovorno i apsolutno protivno razvoju i našem opstanku”, zaključio je Tarabić za BUKU.
KOLIKO JE JAVNI DUG
Obzirom da je još uvijek nema zvaničnih podataka o zaduženju, kako spoljnom, tako I unutrašnjem za ovu godinu, navešćemo one posljednje koje je objavilo Ministarstva finansija Republike Srpske krajem septembra prošle godine.
Naime tada je ukupan dug Republike Srpske iznosio oko 5,38 milijardi KM, od čega je spoljni dug činilo oko 3,43 milijarde KM, dok je unutrašnji dug RS iznosio oko 1,94 milijardi KM.
Takođe navedimo da je tada dug od 5,38 milijardi KM činio čak 47,84 odsto BDP.
Još dramatičniji podatak dobijemo kada ukupni dug podijelimo “po glavi stanovnika”. Na osnovu njega svaki stanovnik Republike Srpske po osnovu ukupnog duga RS na kraju septembra prošle godine dugovao je 4. 070 KM!
