Uz ukrajinsku himnu i minut ćutanja za žrtve rata u toj zemlji na Cetinju se svake noći pored zgrade nekadašnjeg ruskog poslanstva završavaju skupovi podrške Ukrajini. Okupljeni građani za BUKU su kazali da svake noći šetaju ulicama crnogorske istorijske prijestonice sa jasnim porukama i stavovima o ratu.
„Tu sam jer se brani civilizacija. Imamo brutalnu agresiju na suverenu zemlju sa ogromnim žrtvama i patnjama. Mislim da je dužnost svakog normalnog čovjeka da bude protiv toga. Volio bih da se ovo završi sjutra, ali se bojim da tako neće biti“, kazao nam je Cetinjanin Dejan Vukčević koji se pribojava da će rat u Ukrajini ostaviti posljedice na cijelu Evropu.
Njegova sugrađanka Slavica Bulatović je, u skladu sa cetinjskim duhom poznatom po šalama, imala i objašnjenje zbog čega se Putin odlučio na akciju koju je osudio skoro cijeli svijet.
„Putin je imao koronu i izgleda da mu je ostavila teške posljedice po njegov mozak. Imala sam drugačije mišljenje o njemu do ovih događaja. Crna Gora i Rusija su vjekovima bili u prijateljskim odnosima. Milioni Rusa, poznatih ličnosti bojkutuju Putinovu akciju ali on je donio zakon da moraju svi da ga podržavaju u ovom zločinačkom činu. Ovo jeste zločin a ideš negdje i da napadaš žene i djecu i da otimaš zemlju u 21. vijeku to je katastrofa“, kaže Bulatović.
Osim Cetinjana na skupu smo sreli i bjelorusku porodicu Hudabčonak nastanjenu u Crnoj Gori. Najmlađa članica porodice Eva dolazi na proteste sa sestrom i ocem moleći za mir.
„Time što dolazimo svaki dan ovdje želimo da pokažemo da smo protiv rata, nasilja i bilo kakvih akcija Rusije ili Bjelorusije. Zaista nas boli srce kad gledamo sve što se dešava i želimo da i na ovaj način pomognemo Ukrajini i njihove hrabre ljude koji ratuju“, kazala nam je Eva.
Besmisao ukrajinskog rata najbolje dokazuje sličnost naroda uključenih u sukob. Upitana kako Bjelorusi gledaju na Ukrajince i koliko su ustvari ti narodi povezani, Eva je emotivno, kroz suze odgovorila.
„Gledamo na Ukrajince kao na našu braću, ne znam sada kako će oni prema nama da se ponašaju poslije svega ali mislim lično nijesam ništa uradila protiv ukrajinskog naroda niti sam protiv njih, ali kao bjeloruski narod mislim da smo krivi u nekim aktima. Iz Bjelorusije niko nije za ovaj rat vjerujem u to iskreno“, kaže Eva.
Skupovi podrške Ukrajini na Cetinju počeli su neposredno nakon ruske invazije.
Svakog dana prije šetnje jedna kocka na Dvorskom trgu dobija nijansu ukrajinske zastave. Juče je plavom bojom jednu kocku obojala Cetinjanka Slađana.
„Svakog dana farbamo po jednu ploču za svaki dan rata u Ukrajini u bojama ukrajinske zastave u nadi da ćemo danas posljednju ofarbati“, objašjava ona.
Podrška građanima Ukrajine i njihovoj herojskoj borbi protiv ruske agresije glavni su motivi skupova, kaže jedan od organizatora Stefan Todorović. Svakog dana se okupljaju jer Ukrajinci, navodi, svakog dana ratuju za svoju slobodu.
“Glavne poruke su da ukrajinski narod istraje u svojoj borbi za slobodu i da ne poklekne pod ruskom agresijom, a poruke ruskom narodu su da zbaci svog autokratu i diktarora koji najviše zla, nakon ukrajinskog, upravo čini svom narodu“, kazao je Todorović za BUKU.
Za razliku od Cetinjana koji organizuju skupove podrške Ukrajini svakodnevno, slični događaji organizovani su samo više puta u Podgorici i Nikšiću.
Osim proukrajinskih u dva najveća crnogorska grada organizovani su i skupovi podrške Rusiji i Putinu. Todorović smatra da su takva okupljanja velika sramota za Crnu Goru.
„To je produkt tridesetogodišnje pogrešne kulturne i identitetske politike u Crnoj Gori a pogotovo popuštanja profašističkim ideologijama. Kao što danas Rusi negiraju Ukrajince da postoje kao narod, da su komunistička izmišljotina, tako i Srpska pravoslavna crkva negira Crnogorce da su nacija, već govore da su komunistički produkt“ , dodaje Todorović.
U podijeljenim zemljama, kakve su balkanske, rijetko se pronalazi jedinstvo o bilo kojoj temi. Cetinje je danas jedini grad regiona koji svakog dana šeta protiv rata u Ukrajini, baš kao što je bilo i devedesetih kada su osuđivali rat u Jugoslaviji i sramni napad crnogorskih snaga na Dubrovnik. Todorović ima odgovor na pitanje zbog čega se takvi skupovi dešavaju baš u tom gradu.
„Zbog slobodarske tradicije i Cetinja i Crne Gore, kako protiv Otomanske imperije, tako i devedesetih godina su ovdje bile čuveni antirantni protesti protiv rata u bivšoj Jugoslaviji kada se sa ovog trga klicalo „Sa Lovćena vila kliče oprosti nam Dubrovniče“, tako i danas. Pokušavamo da održimo tu tradiciju, zato se okupljamo svakog dana. Ovo ne organizuju nikakve političke partije, već slobodni građani Cetinja“, kaže Todorović.
Okupljanja na Cetinju biće organizovana sve dok traje rat u Ukrajini. Zato i za ostale crnogorske ali i gradove regiona imaju jasnu poruku.
„Poruka je da se mora jasno stati uz ukrajinski narod jer oni ne brane samo svoju već i slobodu zapadne civilizacije i civilizovanog svijeta građenog nakon Drugog svjetskog rata. Moja poruka je svima da se dignu i jasno i glasno da kažu da branimo prije svega civlizacijske vrijednosti za koje se bori ukrajinski narod – da sam određuje svoju sudbinu i da mu niko sa strane ne nameće šta treba ili ne da radi“, zaključuje Todorović.