Ekološke teme u ovoj godini bile su brojne, ljudi se sve više angažuju da pokušaju spasiti prirodu koja ih okružuje, jer je to ulaganje u bolji život i kvalitetniju budućnost naše djece. Aktivizam je bio prisutan širom zemlje, bilo je tu raznih borni od ukazivanja na (ne)kvalitetan vazduha, problem sa piralenom u Mostaru i Banjaluci, aktivizma u Novom Gradu do pozitivnih ekoloških priča kao što su Banjalučka gradska bašta, Solarna Pecka, čišćenja Bosanske Krupe i uspjeha žena Kruščice.
Ova godina nam pokazuje da su lokalni aktivizmi najvažniji u ekološkoj borbi, jer niko ne može bolje da se bori za određeno prirodno bogatsvo od onih ljudi koji žive sa njim. Ova borba traži istrajnost, snažnu volju i dobru organizovast.
(Ne)kvalitetan vazduh
BUKA nabavila senzor za mjerenje kvaliteta vazduha u Banjaluci
Tema o kvaliteta vazduha je bila je aktuelna početkom godine, a sa istom pričom završavamo ovu godinu. Kvalitet vazduha je tema koja u poseban fokus dolazi tokom zimskom perioda kada kvalitet vazduha opasno opada. Na adresi portala BUKA od sredine novembra nalazi se senzor za mjerenje kvaliteta vazduha u Banjaluci.
Ovaj senzor kontinuirano mjeri kvalitet vazduha, a podaci su dostupni u realnom vremenu na ovom linku
Uređaj je preporučen od strane domaćih i međunarodnih stručnjaka, a rezultati mjerenja su besplatno dostupni na sajtu Purple Air, u skladu sa Air Quality Indexom, koji prati koncentraciju zagađivača PM2.5 i PM10. Zagađeni vazduh velik je problem na cijelom
Zapadnom Balkanu i ljudi postaju sve svjesniji ovog problema, nažaost individulano možemo malo toga da uradimo.
NE nuklearnom otpadu u Novom Gradu
VELIKI PROTESTI U NOVOM GRADU: Neće radioaktivni otpad na Trgovsku goru, jer NISMO NA PRODAJU (FOTO)
Ove godine aktivizirala se tema o nuklearnom otpadu koji se treba odlagati u blizini Novog Grada. Stanovnici su ogorčeni zbog ovoga, boje se za svoje zdravlje i budućnost svoje djece. Ovo je problem koji nije dovoljno politički iskorišten on najviših instanci vlasti koja bi trebala da ima zadatak da čuva svoje građane.
Stanovnici Novog Grada i okolnih mjesta koji će biti direktno pogođeni ovim nuklearnim odlagalištem prepušteni su sami sebi, svom lokalnom aktivizmu i političkim aktivnostima. U Novom Gradu održan je i veliki protestni skup protiv odlaganja radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska Gora koji je okupio i građane Tuzle, Lukavca, Bihaća, Siska, Velike Kladuše i drugih gradova. Jedno je jasno, aktivisti neće odustati od svoje borbe.
Smeće na javnim površinama
Smeće na javnim površinama, pored puteva i kontejnera, po šumama i na obalama rijeka, grupa građana iz Bosanske Krupe više nije mogla ni željela posmatrati. Iskoristili su prednost društvenih mreža i pokrenuli jednu sjajnu priču pod imenom Čuvari Okoliša.
Ova FB grupa koju čini oko 50 članova, starosne dobi od 11 do 65 godina, do sada je organizovala brojne akcije čišćenja svog grada i njegove okoline. “Uglavnom prioritet dajemo mjestima ili deponijama na samoj obali rijeke Une ili iznad Vrela Krušnice”, rekao je za naš portal Almir Harbaš, jedan od pokretača ove inicijative.
Dodao je i da je evidentno da se svijest kod ljudi definitivno mijenja na bolje.
Recimo ima ljudi koji kažu 'nekada sam bacao smeće iz auta' ili slično 'ali kad sam vidio da vi to kupite i kako je lijepo kad se očisti, više to ne radim'. A na svijest ljudi djeluje i javno objavljivanje na FB stranici, ne želi niko biti "otpadski čovjek " kako ih mi nazivamo. Mi sve što nađemo javno objavimo, jednostavno ne možemo drugačije”, naglašava Almir.
Banjaluka i Mostar u trci za piralen
Banjaluka
Priča o otrovnom piralenu koja je aktuelna u Banjaluci od marta mjeseca kada je izbio požar u krugu Incela uzrokovan njegovim paljenjem, zapravo je već odavno potvrđena priča.
Njegovo prisustvo prije punih 15 godina otkriveno je, ne samo u Banjaluci, već i u drugim mjestima, kako BiH, tako i regiona, ali je skriveno od javnosti i potpuno izignorisano od strane struke i institucija.
Nažalost ni devet mjeseci nakon izbijanja ove afere malo toga sa sigurnošću možemo reći jer se informacije iz nadležnih institucija daju na “kašikicu” ili nikako.
Vlada Švedske i UNDP su za riješenje problema piralena uključile i holandsku firmu firmu 'Tauw' kao konsultanta koji bi trebao dati smjernice za dalje postupanje. Međutim već nakon prvog sastanka međunarodnih stručnjaka sa predstavnicima gradskih institucija, nezadovljstvo drugih ponuđenim riješenjima bilo je ogronmni. O drugom sastanku i njegovim rezultatima javnost nije ni obavještena, a kada je BUKA tražila informacije od Gradske uprave kako bi saznali da li su vršena mjerenja van zone Incela (podzemnih voda, zemljišta, biljaka, životinja i ako jeste o koliko uzoraka je riječ i šta su rezultati pokazali) te zašto nikada nije mjereno prisustvo piralena u vazduhu, obzirom da stručnjaci ističu da se na ovaj način dobija najrealniji prikaz stanja, usmjereni smo na UNDP uz opasku “njih pitajte za to su plaćeni”. Nažalost i ovdje smo ostali bez konkretnih odgovora. Rečeno nam je da međunarodna konsultantska firma 'Tauw' tek planira vršiti ispitivanja uzoraka van Incela, a na pitanje o mjerenju piralena u vazduhu najljubaznije su nas zamolili da odgovor potražimo kod “nadležne institucije za vršenje monitoringa kvaliteta zraka”.
Mostar-JER NAS SE TIČE
Koliko je građanski aktivizam moćan najbolje se vidi na primjeru deponije Uborak, pored Mostara. Gdje se preko 1000 članova građanske inicijative "Jer nas se tiče" bori za pravo na zdrav život.
Podsjetimo, situacija je eskalirala ljetos, kada je otkriveno da je na deponiju komunalnog otpada odlagan mulj s postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru, u kome se nalazi enormno visoka koncentracija piralena. Nakon 11 dana blokade, postignut je dogovor sa gradskim vlastima da se deponija izmjesti, ali obzirom da obećanje nije ispunjeno, početkom decembra su ponovo počeli sa 24 satnim protestima. Nisu odustali ni nakon što je policija silom deblokirala ulaz u deponiju koju su čuvali svojim tijelima. Ni dobijene batine i kazne od 500 KM, nisu ih zaplašile. I dalje su pred ulaskom u deponiju danonoćno.
Mrlja u Vrbasu i HE Bočac
Maj mjesec ove godine obilježila su dva ekološka incidenta, ogromna plutajuća mrlja u Vrbasu i pucanje zaštitne mreže Eko centra Bočac kada je prema procjenama stručnjaka najmanje desetak hiljada kubika plastičnih kesa, boca, dijelova aparata i drugog kabastog otpada, doslovno zatrpalo smećem HE 'Bočac'.
U cijelu priču još veću konfuziju unijele su poluinformacije koje su narednih dana pristizale iz nadležnih institucija, iz kojih su tvrdili da je voda bezbijedna za upotrebu, uz paušalnu tvrdnju da su alge krive za mutnu rijeku, a da nigdje nije navedeno da je izvršeno testiranje ili ime laboratorije koja tvrdi da je u pitanju fenomen poznat kao “cvjetanje algi”. Priča o nadležnosti se “prebacilavala” sa institucije na instituciju i nikada nije dobila konačan epilog.
Solarna Pecka
Uspješno završena kampanja “Solarna Pecka” :Putem online platforme obezbjeđeno 6.687 USD
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke i organizacija Zelene staze koja vodi Centar za posjetioce Pecka pokrenuli uspješno su sproveli crowdfunding kampanju, prvu inicijativu Bosni i Hercegovini koja ima za cilj da dovede solarnu energiju u ruralno područje. Solarna Pecka je nešto potpuno invovativno i predstavlja pravi zaokret u ekologizaciji turizma.
Centar za posjetioce Pecka je objekat stare škole koji je uz podršku opštine Mrkonjić Grad 2014. godine dat na korištenje grupi entuzijasta i zaljubljenika u selo i prirodu i koji je potom rekonstruisan u Centar za održivi turizam u ruralnoj zajednici. Posjeduje prostorije za spavanje, ručanje, kuhanje, prezentacije i druženje. U okviru Centra dostupno je iznajmljivanje bicikala, organizovanje izleta na izvore Sane, te organizovanje brojnih porodičnih manifestacija uz domaću hranu.
Žene Kruščice dobile prestižnu nagradu
BRAVO! Žene Kruščice nagrađene za hrabrost: Dobile prestižnu nagradu "Euronatur"
Žene Kruščice dobile su prestižnu EuroNatur nagrada u Njemačkoj. EuroNatur nagrada se dodjeljuje svake godine, a neki od dobitnika ove nagrade bili su Nelson Mendela, Princ od Welsa i mnogi drugi. Ove godine, prestižna nagrada je dodjeljena hrabrim ženama Kruščice, jer su borbeno i uporno preko 500 dana i noći držale blokadu na mostu preko istoimene rijeke i time spriječile izgradnju dvije hidroelektrane.
Da su hrabre žene Kruščice postale simbol nepokolebljivog otpora, istakla je Christel Schroeder, predsjednica fondacije Euronatur.
„Ova nezamislivo duga borba žena Kruščice jedna je od najuzbudljivijih priča koje sam doživjela u očuvanju prirode. Predajemo “EuroNatur” predstavnicima koje se očito i vidljivo bore, ali želimo uključti i sve mještane u pozadini. Izuzetno poštujem hrabrost i odlučnost, upornost i solidarnost ove hrabre i mudre zajednice”, rekla je Christel Schroeder.
Sanski Most: “NE” termoelektrani Kamengrad!
OPŠTINA ZA PRIMJER: Sanski Most ponovo jasno rekao NE termoelektrani Kamengrad!
Sjednica opštinskog vijeća Sanski Most na kojoj je početkom novembra trebao biti prezentovan projekat termoelektrane Kamengrad je otkazana nakon pritiska javnosti, a na konferenciji za novinare koju su organizovali opozicioni odbornici ove opštine još jednom je ponovljeno odlučno „NE“ ovom projektu. Opštinsko vijeće Sanskog Mosta na posebnoj tematskoj sjednici koja je održana 4. maja prošle godine donijela je zaključak da se nikakve aktivnosti vezano za termoelektranu ne mogu provoditi u ovoj opštini bez saglasnosti građana i opštine.
Realizacija projekta termoelektrane Kamengrad izazvala bi enormno zagađenje podzemnih i površinskih voda, poljoprivrednog zemljišta, vazduha i šumskih resursa, te neupitno pogoršanje zdravstvenog stanja lokalnog stanovništva, što nažalost zajednice koje žive uz postojeće termoelektrane u BiH potvrđuju već decenijama.
Banjalučka gradska bašta
JEDINSTVENI U BIH: Banjalučka gradska bašta primjer bio uzgoja i mjesto gdje je čovjek dio prirode!
Banjaluka je ove godine dobila i prvu gradsku baštu koje je okupila desetine entuzijastav i zaljubljenika u zdravu hranu. Ljudi su počistili lokaciju, spremili je za uzgoj i vrijedno radili tokom cijelog proljeća i ljeta. Uz praktični dio tokom godine održavane su i edukativne radionice posvećene zdravom i prirodnom ugoju hrane. Ovo je prvi projekat ovog tipa u Bosni i Hercegovini, a po svojoj formi je jedinstven u regionu.
Glavni cilj Udruženja građana „Gradske bašte“ je da se društvenoj zajednici ponudi projekat koji će direktno raditi na zbližavanju građana, gdje bi se na neiskorišćenim zelenim površinama formirali novi sadržaji i nove vrijednosti.
20 godina Centra za životnu sredinu
Centar za životnu sredinu: "Ljudi su nam uvijek bili najjače oružje"
Centar za životnu sredinu nedavno je u Banjaluci proslavio 20 godina rada.Udruženje građana Centar za životnu sredinu, tokom posljednje dvije decenije, pozicioniralo se na mjesto vodećeg udruženja koje se bavi pitanjima životne sredine u Bosni i Hercegovini.
Danas je Centar za životnu sredinu prepoznat kao organizacija koja na argumentovan i aktivan način utiče na relevantne javne politike, podiže javnu svijest o pitanjima životne sredine te ostvaruje konstruktivnu saradnju sa drugim udruženjima, mrežama, institucijama, međunarodnim organizacijama i pojedincima.
Zahvalnice za podrušku djelovanju Centra za životnu sredinu uručene su određenim organizacijama i medijima. Portal BUKA je od Centra za životnu sredinu dobio zahvalnicu za podršku borbi za prirodu i ljude.
Na kraju možemo samo poručiti svima da čuvaju prirodu i da se nadamo se da će 2020. godina biti obilježena pozitivnim ekološkim pričama