Citat iz slikovnice za decu izazavao je burne reakcije korisnika društvenih mreža. Pojedini ocenjuju da je reč o propagiranju incesta i da je u pitanju sadržaj neprimeren za decu.
"Kćeri moja, moram ispuniti obećanje koje sam dao tvojoj majci. Ti si jedina žena koja je lepša od nje. Moram te oženiti". Citat iz slikovnice za decu izazavao je burne reakcije korisnika društvenih mreža. Pojedini ocenjuju da je reč o propagiranju incesta i da je u pitanju sadržaj neprimeren za decu.
Mada korisnik koji je okačio ovaj isečak iz slikovnice nije naveo izvor, u pojedinim komentarima se navodi da je u pitanju bajka “Magareća koža”.
“Incest na mala vrata”, “Ovakve stvari ne mogu da budu ni u malom mozgu”, samo su neki od komentara.
Ima i onih koji smatraju da treba uzeti u obzir da je u pitanju bajka i da su mnoge bajke okrutne.
“Aman, pričamo o bajci iz 17. veka, šta onda reći o “Devojčici sa šibicama”?! Da l’ je moguće da ništa od bajki nisi čitala i da ne znaš kakvih tu strahota ima, ali da dobro uvek pobedi?” piše jedna korisnica Twittera, dok joj druga odgovara: “Sve se slažem, samo ova slika i tekst je iz sadašnjeg vremena. Znači trebali su obratiti pažnju”.
Pojedini mediji prenose da se ova slikovnica čita u predškolskim ustanovama u Crnoj Gori, kao da se sličan mediji već pojavljivao i u Srbiji i okolnim zemljama.
Neovisnom provjerom točnosti podataka u Raskrinkavanje.me utvrđeno je da informacijama u objavi BUKA nedostaje kontekst i da bi mogle biti zavaravajuće. Objavi smo dodali napomenu.
Manipulacija poznatom bajkom: Djecu u školama ne uče incestu
Da mediji često ne provjeravaju izvor informacija, kao ni širi kontekst određene priče/događaja pokazuje primjer nekoliko senzacionalističkih vijesti koje su nastale “analizom” bajke koja je napisana još u 17. vijeku.
“DJECU U CRNOGORSKIM VRTIĆIMA UČE GROZOTAMA: Od ove bajke će vam se okrenuti želudac (FOTO)”
– naslov je teksta koji je nedavno objavio portal Volim Podgoricu, kao i portal Montenegro Click.
Teško je utvrditi ko je prvi objavio ovu vijest, ali su je (dio medija govoreći da se bajka uči u vrtićima u Srbiji, a dio u Crnoj Gori) prenijeli i portali Žena (Blic), Kurir, Mondo, Glas javnosti , Buka, Espreso…
“Sporni” dio bajke koji je predmet pisanja pomenutih medija inicijalno je objavljen na Twitter-u, a dijeljen je i među korisnicima Facebook-a.
U objavi se navodi:
“Dani su prolazili, a kralj se pitao kako će pronaći kraljicu ljepšu od njegove žene. Jednoga dana, gledajući svoju ćerku shvatio je da je ona već postala žena i da je ljepša od svoje majke. Ne želeći da prekrši obećanje dato ženi, kralj je rekao ćerki: “Kćeri moja, moram ispuniti obećanje koje sam dao tvojoj majci. Ti si jedina žena koja je ljepša od nje. Moram te oženiti”.
U tekstu se navodi da je riječ o dijelu bajke “Magareća koža” koji se pojavio na Tviteru i
“šokirao korisnike ove mreže, a komentari su da je ovo sramno promovisanje incesta”.
I dok su neki portali naglasili o kojoj tačno bajci je riječ, dio njih je tu informaciju izostavio pa se čitaoci mogu dovesti u zabludu jer je vijest kao takva nepotpuna i izvučena iz konteksta.
Naime, riječ je o bajci “Magareća koža” koja je nastala u 17. vijeku a djelo je poznatog svjetskog pisca Šarla Peroa, koji je napisao mnoge bajke uz koje su odrasle i odrastaju generacije, poput „Zlatokose“, „Mačak u čizmama“, „Pepeljuga“, Ljepotica i zvijer“ i mnoge druge.
Iz Zavoda za školstvo Crne Gore, koji utvrđuje kvalitet vaspitno-obrazovnog rada u predškolskim ustanovama, su za portal Raskrinkavanje.me kazali da nemaju saznanja da su roditelji imali prigovor da se djeci u našim predškolskim ustanovama čita bajka „Magareća koža“. Naglašavaju da programi za djecu uzrasta od 3-6 godina ne sadrže predložene tekstove-bajke, već da vaspitači samostalno, shodno svom obrazovanju i iskustvu, vrše izbor, prije svega imajući u vidu uzrast djece, književno-estetski kriterijum, ali i emocionalni odnos koji dijete uspostavlja sa književnim tekstom.
„Vaspitači su edukovani da izvrše izbor teksta koji je primjeren uzrastu djece sa kojima rade i osluškuju reakciju djece. Predmetna bajka je obimna za predškolski uzrast pa je poželjno čitanje u prilagođenoj (skraćenoj) verziji. Važno je naglasiti da čitanje bajke predškolcima nije jednosmjerna aktivnost. Nju prate komentari i razgovor sa djecom, naročito ako ih nešto uznemirava ili zbunjuje. Osim toga, pomoću slikovnica sa dopadljivim likovnim prikazima likova i događaja, dijete ulazi u maštoviti svijet bajke i svijet čitanja. Za pozitivan djetinji doživljaj bajke presudno je važan srećan kraj“, navode iz Zavoda za školstvo.
Posebno ističu da nije prihvatljivo da se iz književnog konteksta istrgne jedan segment jer nas to, kako ocjenjuju, može navesti na pogrešne ili površne zaključke.
„Mnoge bajke bi se mogle naći na spisku neprimjerenih edukativnih sadržaja kao što su: Pepeljuga, Crvenkapa, Ružno pače, Ivica i Marica… sa aspekta navodne promocije neprihvatljivih oblika ponašanja, ljudskih prava, nasilja, govora mržnje, stereotipa. Tako bismo autoru Crvenkape mogli zamjeriti surovi postupak lovca kad vuku raspori stomak! Ružno pače biva prihvaćeno tek nakon što postane prelijepi bijeli labud!“, dodaju iz Zavoda za školstvo pojašnjavajući da je u djelu „Magareća koža“ naum kralja da se oženi kćerkom stvoren u službi motivacije i stvaranja zapleta.
„Kralj je sebičan, samoživ, bestidan, ne mari za sreću svoje kćerke i do realizacije njegove zle namjere ne dolazi. Pouka (poenta) bajke je da u životu ne treba odustajati od prave ljubavi (pravde, istine), već se treba istinski boriti kako bismo se oduprli svim iskušenjima“.
Iz Zavoda za školstvo navode i da je važan ugao gledanja priče, kao i vrijeme nastanka bajke, te da je osnovna pedagoška vrijednost bajki podučavanje o etičkim kategorijama.
„Vrijednosti i vrline koje želimo da prenesemo djeci sadržane su u osnovnim načelima bajki: dobro se dobrim vraća, a laž bude otkrivena. Izuzetno je važno što bajke stimulišu razvijanje socijalno-emocionalnih vrijednosti kao što su: ljubav, istina, dobrota, požrtvovanost, upornost, tolerancija, optimizam. Bajke imaju osoben, univerzalni jezik kojim uspješno korenspodiraju sa najmlađima kroz dugi niz vjekova i upućuju djecu ka kritičkom mišljenju, na odnos uzrok-posljedica, odluka-djelo junaka. Osim što podstiču fantaziju i maštovitost, bajke djeci otvaraju vidike izvan njihovog realnog svijeta koji ih okružuje: roditelji, brat, sestra. dom, vršnjačka grupa. Tek stariji predškolci mogu da razlikuju empirijsku stvarnost od medijske stvarnosti. Tada zapravo treba započeti na prvim koracima u medijskom opismenjavaju djece“, zaključuje se u odgovoru.
Dakle, iz navedenog je jasno da su analizirani novinarski tekstovi primjer senzacionalističkog medijskog sadržaja, da se u naslovima, kao i u samom tekstu iznose netačne i neutemeljene tvrdnje poput onih da bajka ima za cilj promovisanje incesta, te da su djeca u vrtićima izložena grozotama.
Zbog načina interpretiranja i stavljanja u pogrešan kontekst bajke u kojoj je želja kralja da oženi svoju kćerku predstavljena upravo kao pogrešna i loša, ove objave dobijaju ocjenu manipulisanje činjenicama.
Objavu portala Volim Podgoricu i MontenegroClick ocjenjujemo kao klikbejt.
Ocjenu "Manipulisanje činjenicama" dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
Ocjenu "Klikbejt" dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.
Portal BUKA objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena "Demantovano" se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.