Popis stanovništva u BiH počinje sutra. U Republikom zavodu za statistiku RS potvrdili su nam da je sve spremno za 15 popisnih dana koje nam slijede. O detaljima popisa, popisnim podacima, važnosti popisa i drugim temama za portal BUKA razgovarali smo sa Radmilom Čičković, direktoricom Republičkog zavoda za statistiku RS.
Gospođo Čičković, približava nam se dugoočekivani popis stanovništva u BiH? Da li se sve spremno za sutra?
Aktivnosti koje su predviđene planom rada do datuma popisa su na samom kraju izvršene ili se izvršavaju do početka popisivanja i ja sam zadovoljna njihovom dinamikom. Najvažnije je da su svi učesnici u popisu obučeni, da su opštine i gradovi u RS dobile popisni materijal koji je podijeljen popisivačima i da je organizacioni dio aktivnosti između Zavoda i Agencije za statistiku BiH svakodnevno prisutan. U kontaktu smo i sa jedinicama lokalne samouprave i sva pitanja koja postoje na ovom nivou se rješavaju. U svakom slučaju mogu da kažem da su popisvači od 1. oktobra spremni da sa svojim tobrama krenu da vrše popisivanje.
Radmila Čičković
Građani nam se u redakciju javljuju sa pitanjem kako da znaju kad da budu kod kuće za vrijeme popisa. Da li će se svakom domaćinstvu najaviti dolazak popisivača ili ne i kako će teći taj proces?
Popis traje od 1. do 15. oktobra i to baš zbog toga da bi se svako mogao naći u kući u vrijeme kada dolazi popisivač. Znamo da ljudi rade, da traje škola i da mnogi imaju dnevne obaveze, ali treba napomenuti da popis traje od 9 časova ujutru do 21 čas uveče. Svi građani mogu očekivati da će im popisivač zakucati na vrata i ukoliko ne nađe nikoga u domaćinstvu ostaviće obavještenje kada će ponovo doći. Obavještenje će ostaviti u sandučiću ili na ulazna vrata. Ukoliko ni drugi put niko ne bude kod kuće, popisivač će ponovo ostaviti obavještenje kada će treći put doći. U krajnjem slučaju, ako se niko ne bude pojavljivao na toj adresi, članovi domaćinstva treba da se u toku trajanja popisa jave popisnoj komisiji kako bi se organizovali njihovo popisivanje,.
Da li svi članovi domaćinstva moraju da budu prisutni prilikom popisa?
Ne moraju. Dobro je da jesu, jer popisivac traži odgovore od svakog lica starijeg od 15 godina pojedinačno, a ukoliko to nije moguće od punoljetnog člana domaćinstva kome su podaci najvise poznati. Građani trebaju da se informišu na vrijeme i da znaju odgovore na pitanja koja će ih popisivač pitati. To se naročito odnosi na podatke koji su vezani za stan i domaćinstvo. I ti podaci su jako važni i naši građani trebaju da se pripreme kako bi dali tačne odgovore na sva ta pitanja.
U žiži javnosti su pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i jeziku. Pored ponuđenih opcija (koje se odnose na konstitutivne narode) na koje načine se građani sve mogu izjasniti kada govorimo o ovim pitanjima?
Zakonom je regulisana potpuna sloboda izjašnjavanja. Kada su u pitanju senzibilna pitanja poput nacionalnog/etničkog i vjerskog izjašnjavanja građanin ima potpunu slobodu da se izjasni po tim pitanjima.Građanin može da se izjasni ili ne izjasni. Kad se građanin izjasni po ovim pitanjima popisivač će onda tačno zapisati odgovor koji je dobio.
A šta u slučajevima ako se građanin izjasni kao Marsovac, Vanzemaljac, Džedaj ili slično? Da li se takvi odgovori zapisuju u popisnicu? Pitam Vas to, jer smo imali sličnih primjera u regionu i šire.
Naravno. Svi odgovori koje popisivač dobije od građana uzimaju se ozbiljno i zapisuju se. Svako je slobodan da se izjasni kako se osjeća. Ako se građanin osjeća onako kako ste vi pomenuli on se može tako izjasniti, a popisivač ima obavezu to da zapiše. I u susjednim zemljama imali smo Marsovce, Teletabise, ove i one…, ali popisivaš mora da poštuje odgovor ispitanika koji se izjasnio onako kako se osjeća.
Koji podaci su, prema Vašem mišljenju, najvažniji koje ćemo dopiti putem popisa stanovništva?
Svi podaci koji se dobiju popisom su izuzetno važni i značajni. Dobićemo demografske podatke o stanovništvu, obrazovne i ekonomske podatke, podatke vezane za migracije stanovništva. Uz to dobićemo podatke o informatičkoj pismenosti građana, poteškoćama stanovništva, invaliditetu. Svi su ovi podaci su jedna dobra baza na osnovu kojih će se donositi planovi i stretegije za budućnost. Između ostalog, ovi podaci će nam pomoći pri apliciranju EU I drugim fondovima. Popis je presjek stanja društva u jednom trenutku, jedini zvanični i najznačajiji izvor mnogih društvenih podataka. Osim podataka o stanovništvu dobićemo svježe podate koji su vezani za domaćinstva sa svim njihovim karakteristika i stambenom fondu građana.
Na koja pitanja se građani naročito trebaju pripremiti?
Dosta je tih pitanja na koje građani trebaju da se pripreme da bi dali tačne odgovore. Važno je istaći neka pitanja vezana za stambeni fond zato što ljudi zaista trebaju da se pripreme. Pitaće se od čega je napravljena kuća ili zgrada, koliko ima spratova, kolika je površina kuhinje, od čega je napravljen krov, kakve su instalacije, kako se zagrijava.
Koliko je popis stanovništva važan za jednu državu i za šta će se koristiti podaci dobijeni popisom?
Kada nemamo popisnih podataka ne znamo ni koliko nas ima, ne znamo kako smo teritorijalno raspoređeni, a da ne govorim o svim drugim karakteristikama stanovništva o kojima smo pričali. Ako nemamo tih podataka ne znamo kako ćemo planirati našu budućnost, jer ne znamo gdje smo sada i šta imamo. Popis je jako važan za upoređivanje sa drugim. Popis koji će se sprovoditi u BiH rađen je po međunarodnim standardima i zbog toga ćemo se moći u cijelosti upoređivati sa drugim zemljama.
Kakvo ponašanje od popisivača možemo očekivati prilikom popisa? Smije li on/ona da sugeriše ili komentariše odgovore građana?
Popisivač dolazi u domaćinstvo, predstavlja se pokaže ovlaštenje i razgovara sa ukućanima. Na početku razjašnjavaju koliko članova ima u domaćinstvu, da li tu živi jedna porodica, više porodica ili je u pitanju samačko domaćinstvo. Popisivač mora da zna koliko ljudi živi u domaćinstvu kako bi mogao da nastavlja dalje sa postavljanjem popisnih pitanja. Važno je istaći da popisivač postavlja tačno pitanja onako kako su postavljena u popisnici. Postavljajući pitanja etno-nacionlnih karakteristika, kao što su nacionalnost i vjeroispovijest popisivač ne smije nuditi, niti sugerisati nikakav odgovor i da ne smije ni da ima nikakav gest na licu. Popisivač mora da samo pročita pitanje i da čeka odgovor od građanina. Na ostala pitanja u popisnici postoje ponuđene razne opcije koje će popisivač pročitati.
Našim čitaocima je takođe nejasno kako trebaju da se ponašaju prilikom popisa. Koje su Vaše preporuke da popis prođe najopuštenije?
Naši građani su svjesni toga da je popis jako važan i da su podaci koji će se dobiti popisom jako značajni, kao i da će oni biti korišteni u planiranju bolje budućnosti. Očekujem da će građani srdačno primiti popisivače, a ovo je ujedno i naš poziv građanima da se odazovu popisu i da daju tačne i potpune odgovore na sva pitanja.
Republički zavod za statistiku RS
Šta u slučju da se neko ne odazove popisu? Može li neko da odbije da bude popisan?
Zakon je propisao da svi građani moraju da daju tačne i potpune podatke, a isto tako Zakon je propisao je predvidio kazne ako se lice ne odazove popisu. Novčanom kaznom od 10 do 10.000 KM kazniće se lice koje odbije ili netačno odgovori na pitanja u popisom obrascu ili odbije da se popiše.
Koliko popisivača će raditi na popisu stanovništva i kako će izgledati jedan prosječan dan popisivača?
Na terenu u Republici Srpskoj biće oko 7.000 popisivača. Njihov dan počinje u 9 časova ujutru i završava se u 21 čaš naveče. Popisivači imaju svoje torbe u kojima se nalazi popisni materijal, a takođe će imati i akreditacije koje će biti vidno istaknute da bi građani znali da se radi o popisivaču. Svaki popisivač će dobiti kartu sa popisnim krugom koji on popisuje, a u prosjeku je to od 60 do 80 domaćinstava i kreće se u granicama svog popsinog kruga odlazeći od vrata do vrata. Uz popisivače imamo i opštinske instruktore, a u pravilu jedan instruktor kontroliše rad osam do deset popisivača. Kontrole će biti jake i oštre naročito prvih dana tokom trajanja popisa, a ukoliko se utvrde nepravilnosti u radu popisivača opštinski instruktori će reagovati. U krajnjem slučaju popisivač koji bude neravilno radio može biti zamijenjen drugim popisivačem.
Možete li nam reći nešto više o popisu dijaspore?
Onaj građanin BiH koji ima prebivalište u BiH ali je duže od jedne godine u inostranstvu popisuje se putem popisnice koja se nalazi na web sajtu Agencije za statistiku BiH. Ta popisnica se treba popuniti štampanim slovima i poslati poštom na adresu Agencije do kraja popisa. Popis naših ljudi koji su u inostranstvu moguć je i na način da podatke o toj osobi da neko drugi ko živi u domaćinstvu sa tom osobom. Bez obzira koliko je osoba u inostaranstvu osoba koja ima člana domaćinstva u inostranstvu može da ga popiše tog člana dajući njegove podatke popisivaču. Nizom pitanja definisaće se status osobe koja je inostranstvu.
Kada možemo očekivati prve rezultate i ko će raditi na obradi podataka?
Prvi rezultati su preliminarni rezultati i očekuju se tri mjeseca nakon popisa. Sva popisna građa skuplja se u obradnom centru u Istočnom Sarajevu, a u tom centru radiće timovi ljudi iz sve tri institucije koje provode popis kao i vanjski saradnici. Veoma značajna je obrada , te kao rezultat obrade konačni rezultati, a oni se u skladu sa Zakonom očekuju do 01. jula 2016. godine. To je tek zahtjevan posao.
Razgovarala Maja Isović
Vezan tekst:
BUKA Analiza: Sve o popisu stanovništa u BiH na jednom mjestu