“Ja klečim i tražim pomilovanje za Srbiju zbog zločina koji je izvršen u Srebrenici. Izvinjavam se za zločine koje je u ime naše države i našeg naroda učinio bilo koji pojedinac”, kazao je Nikolić u intervjuu BHT koji će u cijelosti biti emitovan 7. maja, prenosi Hina.
Kako javlja agencija Beta, Nikolić je drugi predsjednik Srbije koji se izvinio za zločine počinjene tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, ali su prije tog službenog izvinjenja upućene i iz vrha prijašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Prije Nikolića za zločine koje su počinili pripadnici srpskog naroda u BiH izvinio se Boris Tadić, na početku predsjedničkog mandata, tokom posjeta Sarajevu 6. decembra 2004.
U junu 2007. Tadić se u emisiji Hrvatske telvizije (HRT) izvinioo građanima Hrvatske zbog nedjela i zločina u Domovinskom ratu rekavši da “svim građanima Hrvatske i svim pripadnicima hrvatskog naroda” koje su unesrećili pripadnici srpskog naroda, upućuje izvinjenje i preuzima za to odgovornost.
Tadić je bio i prvi predsjednik Srbije koji je posjetio Vukovar, u novembru 2010. kada se izvinio porodicama svih nevino stradalih žrtava na Ovčari 1991. godine.
Prvi predsjednik koji se uopće izvinio za ratne zločine na području bivše Jugoslavije bio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović u maju 2000. kada je izrazio žaljenje zbog zločina počinjenih za rata u dijelu zemlje pod kontrolom Armije BiH prema Hrvatima i Srbima, navodi Radio Slobodna Europa.
Mjesec i pol dana poslije toga za stradanja u ratu u Hrvatskoj, posebno na području Dubrovnika, izvinio se crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Srpski mediji taj su potez dočekali na nož i oštro ga osudili.
U Hrvatskoj se s velikom pažnjom čekao posjet prvog predsjednika Srbije u postmiloševićevskom dobu Vojislava Koštunice koji je u novembru 2000. došao na Zagrebački summit. Hrvatska vlast očekivala je da će Koštunica ponoviti Đukanovićev potez, međutim, izvinjenje je izostala. “Niti je Koštunica Brandt, niti je Srbija Njemačka”, izjavio je poslije tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
A Mesić će 2003. postati prvi hrvatski predsjednik koji se izvinio za zločine na području bivše Jugoslavije. Njegovom izvinjenju prethodilo je izvinjenje tadašnjeg predsjednika SCG Svetozara Marovića na bilateralnom sastanku u Beogradu.
“Želim se kao predsjednik ove državne zajednice u ime prošlosti, koju ne možemo zaboraviti niti ispraviti, izvinuti za sva zla koja je bilo koji građanin Srbije i Crne Gore učinio bilo kome u Hrvatskoj”, kazao je Marović.
“Prihvaćam ovu simbolično izvinjenje, a ja sa svoje strane mogu reći da se izvinem svima onima kojima su građani Hrvatske u bilo koje vrijeme nanijeli bol i štetu zloupotrebljavajući ili radeći protiv zakona”, odgovorio je Mesić.
Marović se gotovo istim riječima nekoliko mjeseci kasnije izvinuo i u BiH.
Aktualni hrvatski predsjednik Ivo Josipović izvinuo se u aprilu 2010. u Sarajevu za sudjelovanje Hrvatske u politici koja je 90-ih godina pokušavala podijeliti Bosnu i Hercegovinu. Josipović je u parlamentu BiH rekao da “duboko žali što je i Republika Hrvatska svojom politikom u 90-im godinama prošlog stoljeća pridonijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče”.
Josipović se izvinuo i kada je s Tadićem posjetio Paulin Dvor kod Osijeka gde je 1991. ubijeno 18 srpskih i jedan civil mađarske nacionalnosti. Josipović je rekao da žrtve tog zločina zaslužuju izvinjenje, jer ni za jedan zločin ne postoji opravdanje.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović se u novembru 2010. izvinuo “svakog nevinog čovjek kojeg je ubila Armija BiH ubila”.