Smeće je svuda oko nas, u
gradovima, parkovima, morima i šumama, a da bi se to promijenilo, mladi ljudi
cijelog svijeta su se udružili u želji da doprinesu stvarnim globalnim
promjenama. Akcija je započela 24. marta, a plan je da preko 100 timova
do 25 septembra počistiti planetu, dotičući sve kontinente i združujući milione ljudi koji će
čistiti svoje zemlje. U sklopu projekta “Let’s do it –očistimo Zemlju za 1 dan” ovaj projekat u BiH je realizovan u nedjelju, 9. septembra,
Ovaj projekat dio je globalne
akcije čišćenja cijele Planete od ilegalnih deponija smeća, a nastao je s
ciljem davanja podrške ovoj globalnoj inicijativi. Na nivou Bosne i Hercegovine
pokretači ove akcije su udruženja građana “Ruke” iz Sarajeva i “Mozaik
Prijateljstva” iz Banjaluke.
Prema informacijama
organizatora okupljanje volontera u Banjaluci predviđeno je u nedjelju u
11 časova u Parku Mladen Stojanović. Nakon okupljanja, volonteri će
biti raspoređeni na čišćenje nekoliko lokacija u gradu – kod Parka
Mladen Stojanović, zatim na Banjalučkom polju, u mjesnim zajednicama
Lazarevo 1, 2 i 3, te u Motikama.
Ciljevi akcije su skupiti volontere koji će učestvovati u akciji, stvoriti prvi državni registar
svih ilegalnih deponija smeća, ukloniti iz prirodnog okruženja najmanje 20.000
tona smeća i podići svijest i edukovati javnost o zaštiti životne sredine.
Božidar Mihajlović, koordinator projekta “Let’s do it
–očistimo Zemlju za 1 dan” rekao je da će akcijom rukovoditi dva core tima,
jedan u Federaciji i jedan u Republici Srpskoj.
„Core tim se sastoji iz osam
radnih grupa: geokartiranje otpada, odnosi sa javnošću, partneri, sponzori,
razvijanje svijesti, legislativa, sponzori i unutrašnja komunikacija. Jedan od
zadataka core tima je da oforme
lokalne timove koji će razvijati projekat u svojoj opštini. Lokalni timovi će
mapirati divlje deponije smeća i u saradnji sa svojom opštinom i komunalnim
preduzećem organizovati akciju čišćenja, koja će se 9. septembra održati u
cijeloj Bosni i Hercegovini“, rekao je Mihajlović ranije za BUKU.
Istakao je da možda zvuči šaljivo, ali je istinito da ova ideja nije
nastala u krugu ekologa, već na kursu engleskog jezika.
(Ilegalna deponija smeća: Raškovac)
„U sklopu nastave, studenti su gledali video klip o Let's do it akciji u
Estoniji. Video nas je toliko inspirisao da smo odlučili da sličnu akciju
sprovedemo i u našoj zemlji. Akcija se planira za deveti septembar i ključno je
da u akciji učestvuju svi gradovi i sve opštine u BiH. Mi intenzivno radimo na
formiranju opštinskih timova, jer se bez njih akcija ne može izvesti“, objasnio
je Mihajlović.
Dodao je da su najveći rizici u ovoj akciji mine, a tamo gdje postoji i
najmanji rizik od mina, akcija se neće sprovoditi.
Živimo u zemlji u kojoj je smeće
svuda oko nas
Koordinator projekta rekao je da su do sada najveći interes pokazali
mladi. Njih više od 25.000 dali su svoju podršku pridružujući se njihovoj
Facebook grupi, a plan je da kroz veliku medijsku kampanju svaki građanin BiH
sazna za akciju i bude motivisan da u njoj učestvuje.
„Nažalost, mi živimo u zemlji u kojoj je smeće svuda oko nas – u
gradovima, parkovima, rijekama i šumama. Neodgovornim i nesavjesnim ponašanjem
ugrozili smo budućnost naraštajima koji dolaze, kao i svim životinjskim
vrstama. Vrijeme je da se zaustavimo. Ohrabrujemo čitaoce BUKE da budu dio istorije
– dio rješenja. Sa svakom očišćenom
ulicom, parkom i gradom, poslaćemo poruku da je čistoća, zdravlje i dobrobit
svih ljudi u BiH, kao i u čitavom svijetu, u našim vlastitim rukama”, istakao
je Mihajlović.
Srđan Pajdić, koordinator Let's do it akcije za RS rekao je
da su u Banjaluci formirane radne grupe, a trenutni fokus je na lociranju
divljih deponija i uspostavljanju saradnje sa opštinskim vlastima i nevladinim organizacijama
u okruženju i šire.
„Mi, u suštini, ne znamo tačan broj divljih deponija u RS (kao što je slučaj
i sa brojem ostalih divljih objekata). Nakon akcije lociranja deponija, imaćemo
bolju sliku o količni smeća koju smo uspjeli da proizvedemo. Proces razvijanja
ekološke svijesti je složen i dugoročan, ali ovo je dobar početak, i to je
jedan od osnovnih ciljeva ove akcije“, rekao je Pajdić za BUKU.
Objasnio je da se stvari velikom brzinom dešavaju i u drugim gradovima,
a zbog viralne prirode ove akcije, gotovo je nemoguće procijeniti sadašnju situciju
i stvarni broj aktivista.
„Prilično sam iznenađen brojem mladih koji su se aktivno uključili u
akciju. Preko noći se podigla čitava armija ljudi koji prkose nametnutom
sistemu vrijednosti. Raduje me činjenica da još uvijek postoje oni koji
osjećaju želju i imaju snage da čine dobro“, rekao je on.
Ina Ritan iz Prijedora, koja je nedavno je izabrana za
jednog od dva koordinatora projekta za RS, rekla je da u okviru Let's do it
akcije imaju namjeru da skupe najmanje 50.000 volontera širom Republike Srpske,
iz 63 opštine/grada, koji će učestvovati u projektu. Ohrabrivanjem građana putem
različitih medijskih i edukativnih programa, nastojaće kreirati kritičnu masu,
koja će se u budućnosti zalagati za pozitivne društvene promjene.
„Stvorićemo prvi opštinski, ali i državni, registar svih ilegalnih deponija smeća. U RS ne postoji
aktuelan i dostatan registar ilegalnih deponija smeća koji bi mogao poslužiti
kao alat za kreiranje plana akcije uklanjanja tih deponija. Recimo, u Prijedoru
je počela akcija registrovanja ilegalnih tzv. ‘divljih’ deponija otpada, i do
sada je registrovano 45 takvih deponija. Međutim, opština ima saznanje tek o 22
ilegalne deponije otpada. Računa se da će se do septembra, samo u ovoj opštini,
pronaći još barem 30 sličnih deponija. Takve deponije se najčešće stvaraju u
ruralnim područjima, na zemljištu čiji vlasnici nisu u stanju da ga očuvaju, bilo
da su to stariji ljudi, ljudi koji više ne žive tu ili rijetko dolaze. Na licu
mjesta se apeluje na pomoć i svijest lokalnog stanovništva, te se upozorava na
posljedice, ne samo zdravstvene, već i zakonske posljedice koje može da snosi
počinilac ovakvog djela“, rekla je Ritan za BUKU.
Buđenje građana iz pasivnosti
Akcijom će biti napravljen prvi korak ka čistoj i zdravoj životnoj
sredini u Bosni i Hercegovini. Iz prirodnog okruženja, kroz konkretne akcije,
ukloniće se najmanje 50.000 tona smeća. Namjera je da se u ovu akciju uključe
građani, volonteri, udruženja građana, komunalna preduzeća i škole, a ovakav
poduhvat je primjer aktivnog i svjesnog građanstva koje želi da učini nešto
dobro za svoju okolinu.
(Ilegalna deponija smeća: Ljubija)
„Stanje u kojem se nalazi životna sredina u RS pokazuje koliko se malo
napora i pažnje posvećuje edukaciji i podizanju svijesti građanstva o eko
pitanjima od strane nadležnih institucija. Naše mnogobrojne projektne
aktivnosti su usmjerene ka educiranju građanstva putem edukativnih programa,
medijskih kampanja, okruglih stolova, promocija i mnogih drugih aktivnosti, te
će na ovaj način biti prenesena ideja i koncept projekta. Ovakva akcija je već počela
u školama u Prijedoru. Obavlja se edukacija srednjoškolaca i osnovnoškolaca
putem prezentacija. Cilj edukacije je probuditi svijest mladih, roditelja i
nastavnika, te im objasniti koliko otpad utiče na našu životnu sredinu“, istakla
je Ritan.
Dodala je da su zadovoljni odzivom volontera, ali smatraju da bi
situacija mogla biti daleko bolja i vjeruju da će na dan akcije, kada veliki
broj mladih ljudi izađe na ulice da preuzme stvar u svoje ruke, ta slika
privući sve njihove komšije i slučajne prolaznike. Ritanova smatra da nikome
nije svejedno u kakvoj životnoj sredini živi, već da je narod uspavan i lijen.
A kada vide da su sami u toj svojoj pasivnosti, kaže da vjeruje da će se trgnuti
i uključiti u akciju.
Ekološke edukacije i podizanje ekološke svijesti jedan su od ključnih
faktora uspješnosti jedne ovakve akcije. Jedino kada ljudi shvate koliko otpad nije samo ružan, već i opasan i
štetan, i to ne samo kada smo u neposrednoj blizini, već i kada smo kilometrima
udaljeni od njega, ovakva jedna akcija će imati odjek, a naše okruženje će onda
biti zdravije i čišće.
Prva Let's do it akcija nastala je u Estoniji i okupila je 50.000
volontera i nekoliko stotina organizacija koje su uspjele da za par sati uklone
sve divlje deponije u zemlji. Nakon toga, ovaj model su usvojile i druge
zemlje: Letonija i Litvanija, a poslije Ukrajina, Rumunija, Bugarska, Portugal,
Brazil… U želji da svoju ideju realizuju u cijelom svijetu, timovi ljudi koji
su uspješno izveli akcije u svojim državama osnovali su mrežu organizacija,
čiji je osnovni cilj promocija, prenošenje iskustva i pružanje podrške
organizacijama iz drugih država koje žele da izvedu ovakve aktivnosti u svojim
zemljama, a ove godine i Bosna i Hercegovina će biti čišća u jednom danu.
Vezan tekst:
Da planeta Zemlja ostane i dalje plava i zelena