Do 16. vijeka pravljenje piva bio je primarno ženski posao – to jeste, dok nije krenula negativna kampanja protiv žena, koje su optuživali da su vještice. Mnogo ikonografije koju danas povezujemo sa vješticama, od šiljatog šešira do metle, možda potiče od žena koje su pravile pivo, piše The Conversation.
Rutinski kućni posao
Ljudi piju pivo već gotovo 7,000 godina, a prvobitne pivarke bile su žene. Od Vikinga do Egipćana, žene su kuvale pivo i za religijske ceremonije I kako bi spremile praktično piće za domaćinstvo, bogato kalorijama.
Od kamenog doba do 18. vijeka, pivo je bilo uobičajeno u većini domaćinstava u Engleskoj i drugim dijelovima Evrope. Ovo piće predstavljalo je jeftin način da se konzumiraju i sačuvaju žitarice. Za radničku klasu, pivo je obezbjeđivalo važan izvor hranjivih sastojaka, karbohidrata i proteina. Pošto je ovo piće bilo tako uobičajen dio ishrane prosječne osobe, fermentacija je za mnoge žene bila jedna od svakodnevnih kućnih obaveza.
Neke preduzetnije žene iznijele su ovu vještinu iz kuće na pijacu i počele prodavati pivo. Udovice ili neudate žene koristile su svoje umijeće fermentacije kako bi zaradile nešto dodatnog novca, dok su se udate žene udruživale sa muževima i vodile svoje pivarske biznise.
Progon žena iz pivarske industrije
Ako biste se vratili u Srednji vijek ili Renesansu i otišli na pijacu u Engleskoj, vjerovatno biste vidjeli neobično poznat prizor: žene koje nose visoke, špicaste šešire. U mnogim slučajevima, one bi stajale ispred velikih kazana. Ali ove žene nisu bile vještice, one su bile pivarke. Nosile su visoke, špicaste šešire kako bi ih mušterije mogle vidjeti na pijaci punoj ljudi. One su prenosile svoje pivo u kazanima, a one koje su prodavale svoje pivo u svojim prodavnicama imale su mačke, ne kao demonske ljubimce, već da bi štitile zalihe žita od miševa. Neki tvrde da ikonografija koju mi danas povezujemo sa vješticama, od šiljatog šešira do kazana, potiče od žena koje su radile kao pivarke.
Taman kada su žene uspostavile svoje mjesto na pivarskom tržištu u Engleskoj, Irskoj i ostatku Evrope, počela je Reformacija – vjerski pokreti koji je nastao početkom 16. vijeka, a koji je propovijedao strožije rodne norme i osuđivao vještičarenje. Muškarci pivari vidjeli su u tome priliku. Kako bi smanjili konkurenciju na tržištu piva, neki od njih su optuživali žene pivarke da su vještice i da u svojim kazanima kuvaju čarobne napitke, a ne alkoholno piće.
Nažalost, glasine su se primile
Vremenom, postalo je opasno za ženu da se bavi fermentacijom i da prodaje pivo, jer bi greškom mogle biti proglašene za vještice. U to vrijeme, ako bi žena bila optužena da je vještica, to nije bilo samo društvena stigma, već je moglo rezultirati progonom i smrtnom kaznom. Žene optužene za vještičarenje često su bile izopštene iz svojih zajednica, zatvarane ili čak ubijane.
Neki muškarci nisu zaista vjerovali da su žene pivarke vještice. Međutim, smatrali su da žene ne bi trebalo da provode svoje vrijeme praveći pivo. Za taj process je bilo potrebno vrijeme i posvećenost: bili su potrebni sati za pripremu piva, čišćenje podova i podizanje teških vreća žita. Kada žene ne bi pravile pivo, imale bi značajno više vremena za kuću i djecu, smatrali su. U 16. vijeku, neki gradovi kao što je Chester u Engleskoj, čak su zakonom zabranili ženama da prodaju pivo, zabrinuti da će mlade pivarke ostati neudate.
Muškarci još uvijek dominiraju
Muška dominacija u pivnoj industriji se održala: Deset vodećih svjetskih kompanije imaju direktore muškarce i većinski muške upravne odbore.
Najveće pivarske kompanije prikazuju pivo kao piće za muškarce, reklame za pivo neki nazivaju “priručnicima za muškost”.
Ova rodna nejednakost prisutna je i u malim zanatskim pivarama. Studija Univerziteta u Stanfordu otkriva da 17% znatskih pivara ima jednu ženu među rukovodiocima, a samo 4% ovih preduzeća zapošljava ženu kao glavnog majstora – stručnjaka koji nadgleda process proizvodnje, piše The Conversation.