Tokom većeg dela ljudske istorije, privatnost tokom spavanja bila je nemoguća misija. Mnoge siromašne porodice živele su u malim kućama, gde je postojala samo jedna ili dve sobe, od kojih je veća delovala kao spavaća i dnevna soba koju su koristili svi ukućani, uključujući i goste. Čak i u većim domovima i palatama nije bilo neobično da svi spavaju u istoj prostoriji. Kada je kralj Henri V ugostio Katarinu od Valoa, sa njom u sobi bili su njegov nadzornik i viši dvorski službenik. U takvim okolnostima zavese za krevet pružale su malo intimnosti. Ali ako ste želeli pravu privatnost, morali ste da spavate u kutija-krevetu.
U mnogim ruralnim domovima širom Škotske, Francuske i nekim delovima Holandije i Velike Britanije, ljudi su spavali u kutijama s krevetima koje su u osnovi bili veliki drveni ormari sa vratima i krevetom unutra. Neki takvi kreveti bili su sastavni deo nameštaja, dok su drugi ugrađivani u udubljenja i pričvrščivani za strukturu kuće. Umesto vrata, neki su bili opremljeni zavesama koje su, kad se navuku preko, stvarale lepu i udobnu poluprivatnu kabinu. Osim privatnosti, mali zatvoreni prostor za spavanje je održavao i toplotu tokom zime. Takođe je moguće da su kreveti pružali određeni stepen zaštite od uljeza, posebno vukova i drugih životinja koje su mogle da uđu u kuću.
Prema Enciklopediji arhitekture i nameštaja vikendica, seoskih imanja i vila, prvi put objavljenoj 1833. godine, mnoge kutije-kreveti imale su “policu, a ponekad i dve, pričvršćenu za unutrašnju stranu kreveta, odmah iznad posteljine. Ponekad su takođe bile i police na poleđini kreveta, tako da ovaj komad nameštaja nije služio samo kao krevet, već i kao garderober i mesto za čuvanje posteljine”.
Kutija-krevet je na kraju postala moderan komad nameštaja, koji se sve češće mogao videti i u domovima imućnih porodica. piše nationalgeographic.rs
Početkom 19. veka kutije su polako počele da nestaju iz upotrebe, pre svega zbog sve veće zabrinutosti oko higijenskih uslova i ustajalog vazduha. Ipak, u mnogim delovima Škotske bile su u upotrebi i tokom 1900-ih.