“Kenotaf Njutnu” projektovao je 1785. godine francuski arhitekta Etjen-Luj Bule.
Riječ je o grobnom mjestu velikog naučnika, planiranom 60 godina nakon njegove smrti, ali projekat, nažalost, nikada nije izveden.
Njutnov sarkofag ležao bi u dnu spomenika, predstavljajući ‘centar gravitacije’, pišeBBC.
Rupe u svodu tokom dana bi omogućavale direktno prodiranje svjetlosti u komoru, čineći je planetarijumom.
Tokom noći, odaju bi iznutra osvjetljavao jedan izvor svjetlosti, pružajući utisak dnevne svjetlosti.
Visok 150 metara, kenotaf bi predstavljao najvišu građevinu na svijetu, koja bi zasjenila Katedralu u Strazburu (142 metra) i velike piramide u Gizi (139 metara).
Predivne ilustracije prikazane na BBC-jevom videu predstavljaju ‘poetski omaž’ naučniku koji je ‘postao duboko poštovani simbol prosvetiteljskih ideja’, piše Arch Daily.