I svakodnevne funkcije možda obavljate na krivi način?

Tuširanje

Svakodnevno se tuširate vrućom vodom i jakim sredstvima za pranje?
Na ovaj način možete uništiti gornji zaštitni sloj na koži, zbog čega
postajte skloniji bolestima. Tuširanje često ne ubija mikroorganizme,
nego ih premješta s noge na glavu ili sa slabina na ruku. No, zaštitni
sloj kože se sasvim sigurno oštećuje. Da biste održali zdravu kožu,
upravo taj zaštitni sloj treba ostati netaknut. Koristite blaga sredstva
za pranje (ponekad je dovoljna i samo voda) i ne prevruću vodu. Poslije
tuširanja se namažite hidratantnom kremom ili uljem.

Pranje ruku

Žalosna je činjenica da jako malo ljudi pere ruke pravilno. Osnova
pranja sastoji se u energičnom trljanju ruku sapunom i vodom najmanje 20
sekundi. Koristite li antibakterijski sapun pripazite – on sadrži
kemikaliju triclosan, koja može uzrokovati otpornost na antibiotike te
potencijalo utjecati na promjenu hormona. Povrh svega, antibakterijski
sapun neće smanjiti šanse da obolite.

Konačno, vjerojatno i ruke sušite krivo – sušenje papirnatim ručnicima treba trajati 15 sekundi, a u sušilom za ruke 45 sekundi.

Disanje

Najvjerojatnije i upravo sad dišete na pogrešan način. Udahnite
duboko. Ako ste kao i većina, malo ste podignuli ramena i isprsili se. I
ne vidite ništa loše da dišete na taj način – jer tu se nalaze i pluća?
A zapravo ste trebali koristiti dijafragmu, koja se nalazi ispod pluća,
bliže trbuhu. Dok smo uspravni, uglavnom svi dišemo prsima, što je
plitko disanje jer se koriste samo gornji dijelovi pluća. A većina
krvnih žila koje prenose kisik je na dnu pluća. Plitkim disanjem unosimo
manje kisika, pa dišemo brže nego što bismo trebali. Osim toga, dišemo
li prsima remetimo, ravnotežu kisika i ugljikovog dioksida, zbog čega
može doći do glavobolje, napetosti, umora, tjeskobe, pa čak i napadaja
panike.

Bebe znaju daleko bolje disati nego većina odraslih. One dišu
trbuhom, čime koriste dijafragmu. Počnite trenirati ovu vrstu disanja.
Steknete li dobru naviku, disat ćete tako i dok spavate.

Dok udišete uvlačite trbuh, dok je prsni koš relativno miran. Zatim
stegnite trbušne mišiće i izdahnite. Imate ćete više kisika i ojačat
ćete. Moguće da vam se i uravnoteži krvni tlak.

Spavanje

Pa tko ne zna spavati? Legneš i zaspiš? Problem je što mnogi ne mogu
zaspati do kasno u noć. Možda su vam već dali tablete za spavanje, ali
vam i one ne pomažu na zadovoljavajući način.

Ako vas već muči nesanica, kad se probudite ne buljite u strop
nervozno razmišljajući zašto ste budni, radije se opustite i ako želite
nešto pročitajte. Ljudi su vjekovima imali rascjepkan san, a nedostatak
sna nadoknadite, ako možete, spavanjem u poslijepodnevnim satima. Danas
problem pogoršava umjetna rasvjeta koja odgađa normalan odlazak u
krevet, pa liježemo sve kasnije i kasnije. Zamračite sobu i ugasite sve
elektronske naprave koje šire čak i malu svjetlost.

Rađanje

Očito rađanje zahtijeva puno više truda nego disanje. Ovaj težak
proces moderna medicina čak i otežava – ležećim položajem. Ovaj klasičan
položaj na leđima (glava dolje, noge u zrak) jedan je od najgorih za
rađanje. To misle i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji iz koje
poručuju da je ležeći položaj očito štetan.

Žene koje leže na leđima i njihova beba se zapravo bore s gravitacijom. Rezultat je teži porod.

Dakako, ne postoji jedan položaj koji odgovara svakoj situaciji.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da žena ima mogućnost
kretati se tijekom poroda i da može promijeniti svoj položaj prema onome
što osjeća da je dobro.

Pranje zuba

Loš dah je odličan način da izgubite nove prijatelje. Nitko ne želi razgovarati ili sjediti pored takve osobe.

Međutim, opsesivno-kompulzivno četkanje može dovesti do pogoršanja
oralnog zdravlja, uključujući i povećanje broja šupljina i eventualnog
gubitka zubi. Britanski stomatolozi danas ipak ne preporučuju da ljudi,
posebice djeca u dobi između pet i 10, četkaju zube nakon svakog obroka.
Razlog tome je kiselost hrane i pića koja omekšava zubnu caklinu, pa bi
četkanje odmah nakon jela moglo oštetiti caklinu, ostavljajući zube
podložnijima karijesu.

Istraživanja pokazuju da je čišćenje zubi zubnim koncem puno važnije
od četkanja. Zubni konac, zapravo, uklanja bakterije koje se nalaze
između zubi, bez ribanja i skidanja slojeva.

Četkanje dvaput dnevno općenito se još uvijek smatra najboljom
zaštitom, ali to ne bi trebalo činiti odmah nakon obroka. Studije
pokazuju da bi trebalo koristiti mekanu četkicu i usredotočiti se na
desni.

Sjedenje

Duže sjedenje povećava rizik od dijabetesa, bolesti srca, pa čak i
raka, bez obzira koliko radite kad ne sjedite. Sjedite li svakodnevno
dulje vrijeme, vjerojatno ćete umrijeti ranije. A sve vam to prijeti
zbog izuma stolice.

Donedavno su bile gotovo isključivo namijenjene stvarno važnim
osobama. Naša tijela nisu ‘dizajnirana’ za položaj koji pruža prosječna
stolica. Kada sjedite na stolici, opušteni su i trbušni mišići i
odjednom vaša kralježnice sama mora preuzeti cijelu težinu gornjeg
dijela tijela, kao grančica koja drži veliku kuglu. Dodatni stres stvara
i pritisak na diskove, što može na kraju dovesti do kronične boli u
leđima.

Neki stručnjaci preporučuju ‘aktivno sjedenje’ na lopti, klečeći
stolac ili nešto drugo bez visoke podloge za leđa. Tu su također i radni
stolovi pred kojima se stoji.

Vršenje nužde

Što je jednostavnije nego sjesti na zahodsku školjku i olakšati se? I
mala djeca to znaju. Problem je što je zahodska školjka jedan od
krivaca za pojavu hemoroida, a može potaknuti i bolesti probavnog trakta,
koje se uglavnom javljaju u dijelu svijeta u kojem ljudi sjede na
školjci dok vrše nuždu. Što je školjka viša, problem je veći.

Studija iz 2003. godine, provedena na 28 volontera, pratila je
brzinu i lakoću izbacivanja izmeta na visokoj zahodskoj školjci, na
nižoj ili čučeći. Vršenje nužde je prosječno trajalo minutu kraće iz
čučnja, a sudionici istraživanja su ovaj položaj opisali kao najlakši.

Na ovaj način ljudi su stoljećima vršili nuždu, dok je visoka
zahodska školjka relativna novotarija. Zapravo, milijuni ljudi širom
svijeta još uvijek koriste ovu prirodniju pozu.

Naime, liječnici smatraju da ljudsko tijelo nije ‘dizajnirano’ za
sjedenje na školjci nego za čučanje u polju. Dok sjedimo stvara se kut
između toga gdje je trenutno izmet i mjesta gdje treba izaći. Postoji i
mišić koji otežava izlaženje jer je njegova funkcija spriječiti
‘nezgode’ dok sjedimo ili stojimo.

Ne mislite li uvesti čučavac u kuću, kupite barem malu drvenu
klupicu na koju ćete staviti noge dok sjedite na školjci, istovremeno
gornji dio tijela nagnite prema naprijed.