Castaldo se pozabavio nekim općeprihvaćenim zabludama o
inteligenciji, ljudima s visokim kvocijentom inteligencije i problemima s
kojima se mnogi visokointeligentni ljudi susreću, a brojni komentatori
složili su se s njegovim odgovorom i pritom iznijeli probleme s kojima
su se susretali.
Pitanje je bilo: “Moj IQ je oko 151 (Mensa). Što mogu očekivati da ću postići u životu?”
“Možeš očekivati apsolutno ništa”
Castaldo je odgovorio, a mi odgovor prenosimo u cijelosti:
Dobrodošao u klub! Možeš očekivati apsolutno ništa.
To je kao da si rekao: “Imam motor trkaćeg automobila, koliko brzo mogu ići?”
Dakle, prijatelju, potreban ti je i ostatak auta, a nažalost, priroda
neće uvijek uskladiti tvoj motor s ostatkom mehaničkih dijelova tvog
auta. Svi dijelovi su slučajno izabrani i na silu spojeni.
“Ostatak auta” u ovom slučaju su fizički i emocionalni dijelovi tebe,
a sve što si dokazao IQ testom je da si sposoban brzo rješavati
analitičke probleme. To ne znači da si automatski emocionalno prilagođen
ni da si sportaš, ne znači ni da će te netko voljeti ni da ćeš ti nekog
voljeti, a ne znači ni da ćeš zaraditi hrpu novca.
Ovo je nešto što ćeš s godinama naučiti. Možda će trebati vremena,
ali sada ti dajem savjet kako bi neke stvari prepoznao prije nego ja –
emocije su sve i u konačnici će odlučiti o tvojoj sudbini. Ne
razboritost, jer razum je sluga tvojih emocija i uvijek će to biti.
Neokorteks se tako zove jer se razvio nedavno, prije toga nama su
vladali instinkti, emocije i jako ograničena moć rasuđivanja. Kao i kod
ostalih životinja. U ovom slučaju evolucija nam nije oduzela, već je
dodala nešto novo. Prije neokorteksa naši instinkti i emocije vodili su
naše postupke i znaš što? Još uvijek su na tronu!
“Slučajan” eksperiment
Postoji “slučajan” eksperiment u kojem je sudjelovao čovjek koji je
tijekom operacije tumora na mozgu izgubio amigdalu (strukturu koja služi
za emocionalno čišćenje). Rezultat toga je bio da je čovjek i dalje bio
racionalan. Mogao je rješavati matematičke zadatke, bio je dobar u
kvizovima i nije izgubio intelekt. No ipak je bio onesposobljen jer nije
mogao donositi odluke.
Kada biste mu rekli da izabere odjeću za taj dan, satima bi kopao po
ormaru sve dok ne bi morao na WC. Opisujući što radi, beskonačno bi
analizirao i pronalazio razloge zašto želi izabrati jednu, a ne drugu
majicu, ovisno o tome koga bi mogao sresti, gdje bi mogao ići, kakvo će
vrijeme biti, ali nikada ne bi mogao donijeti odluku.
Možda misliš da bi mu s vremenom dojadilo ili ga razljutilo to
biranje majica. Ne. To su emocije. Nije mu bilo neugodno što toliko dugo
bira, nije se mrzio, nije brinuo za to što znači njegova nemogućnost da
donese odluku. Sve su to emocije. Jednostavno mu se nije posebno
svidjela nijedna od majica pa nije imao ni racionalan razlog izabrati
jednu ili drugu. Njegov intelekt samo je stvarao razloge koje je
predstavljao amigdali, koja je bila mrtva i nikada intelektu nije
sugerirala: “Preferiram ovu opciju.”
Nelagoda u mjehuru, glad, bol u mišićima i zglobovima zbog dugog
stajanja, to nisu emocije i na to je znao reagirati. Fizička nelagoda
postoji, ali nema veze s intelektom. Znao je reagirati na naredbe.
Koja je evolucijska uloga intelekta?
Stoga, koja je evolucijska uloga intelekta? Ona je sluga fizičkom i
emocionalnom dijelu tebe i daje informacije, projekcije i predviđanja te
omogućuje razumijevanje onoga na što ćeš emocionalno reagirati.
Zašto ostati u školi kada bi emocionalno bilo daleko ugodnije
zaposliti se i zaraditi? Tvoj intelekt će stvoriti dvije budućnosti. U
jednoj ćeš imati veću šansu za bolji posao i bolji život, a u drugoj
kratkotrajno zadovoljstvo koje će dovesti do manje poslova i težeg
života. A kada emocionalno razmotriš opcije i zaključiš da je jedna
bolja od druge, intelekt je odradio svoj posao i ostaješ u školi, bez
obzira na kratkoročnu privlačnost toga da ne budeš siromašni student.
Moraš naučiti baratati svojim emocijama, odgađati zadovoljstvo i tvoj
ti intelekt u tome može pomoći, ali u isto vrijeme ovisi i o tvojoj
trenutnoj emocionalnoj građi. Intelekt ti može pomoći da bez problema
proletiš kroz školu i fakultet. Moj mi je pomogao da u tri godine
postanem sveučilišni prvostupnik matematike, a za 18 mjeseci i
doktoriram. Natjerao me na 12 godina studiranja tijekom kojih sam stekao
pet diploma i titulu doktora znanosti.
Akademski uspjeh je tvoj i može ti pomoći da budeš financijski
uspješan jer naše društvo previše nagrađuje (doslovno i figurativno)
visoko obrazovanje.
Ali tvoje emocije sve to mogu skrenuti s pravog puta. Mensa je
također proučavala taj problem jer svi njihovi članovi nisu uspješni
niti žive sretne živote. Imaju članove koji su postali ovisni o drogama,
bili žrtve prevara, služili zatvorske kazne zbog impulzivnih zločina.
Imali su žene s visokim IQ-om koje su kao impulzivne tinejdžerice
zatrudnjele i rodile s 15 godina.
Članovi Mense završe kao domari, kamiondžije i skladištari u Amazonu.
Članovi Mense bore se s depresijom i neki od njih počinili su
samoubojstvo. Članovi Mense učinili su neke glupe poteze i ostali
doživotno paralizirani. Članovi Mense postaju pretili, imaju dijabetes i
razvijaju ostale bolesti jer ne mogu kontrolirati svoju prehranu, svoju
depresiju ili se ne mogu oduprijeti svojim impulzivnim iskušenjima.
I znate što? Sva ta sranja događaju se u istoj mjeri kao i kod ostatka ljudi koji nemaju toliko visok IQ.
“Emocije upravljaju našim životima”
Zašto? Zato što emocije upravljaju našim životima. Najbolje što
svojim intelektom možete je da ne pokušavate kontrolirati svoje emocije.
Ono što njim možete je manipulirati emocije, naučiti kako se uvjeriti
da izaberete najuravnoteženiji ishod s kratkoročnom, srednjoročnom ili
dugoročnom koristi.
Ako ćeš ikada studirati računarstvo i unutar toga algoritme, postoji
zanimljivo predavanje koje nazivaju Pohlepni algoritmi. Obilježje tih
algoritama je da biranje optimalnog kratkoročnog rješenja garantira
stvaranje optimalnog dugoročnog rješenja.
Tako funkcioniraju životinje, kao da je to oduvijek tako u svijetu.
Zato ih možemo uhvatiti u zamku. Mi ljudi možemo osmisliti zamke kako
optimalno kratkoročno rješenje koje životinju NEĆE dovesti do najboljeg
dugoročnog rješenja za njih. Umjesto toga će ih ubiti. Štakor koji
zagrize sir aktivira oprugu koja mu slama vrat. Jelen kojeg lovi čovjek
bira najkraći put koji ga vodi do slobode i završava u rupi koju smo
sakrili.
Ljudi u sebi imaju usađenu istu tu opremu pohlepnog algoritma. Svrha
intelekta je da vam omogući da porazite tu jaku tendenciju biranja
optimalnog kratkoročnog rješenja jer pohlepni algoritam ne rješava sve
probleme. Životinje i mi razvili smo emocije kako bismo koristili
pohlepni algoritam jer je najjednostavniji i najlakši algoritam za
implementaciju, samo korak iznad nasumičnih poteza bakterija i virusa.
Intelekt je tu da vam pomogne da točno predvidite posljedice i ishode
svojih postupaka kako bi emocije mogle donijeti informiranu odluku
vezanu za to što će vam dugoročno dati najviše emocionalnog zadovoljstva
ili ga dati barem u tolikoj mjeri koliko daleko možete zamisliti
budućnost.
“Nema koristi od pameti ako zbog toga nisi sretan”
Postoji tendencija ljudi s visokim IQ-om da pridaju veliku važnost i
vrijednost svom intelektu. Žele biti kao Spock i umanjiti važnost
emocija.
No Spock je izmišljeno sranje, ljudi tako ne funkcioniraju pa je
bitno da ti to što prije postane jasno. Smisao života su emocije i
najbolje što svojim intelektom možeš je koristiti ga kako bi odgodio
gratifikaciju i osigurao da živiš sretan život, pronađeš ljubav,
izbjegneš strah, nelagodu, zatvor, bolest, hendikep i pronađeš posao
koji voliš i na kojem koristiš svoje talente.
Nema koristi od pameti ako zbog toga nisi sretan. Imaš dar superiorne
sposobnosti rješavanja problema i razumijevanja posljedica. Veće oruđe
kojim rješavaš životne probleme ili ih u potpunosti izbjegavaš. No sve
je to beskorisno ako ga ne koristiš. Nema smisla biti ponosan na
činjenicu da imaš veće oruđe, moraš ga i koristiti.
I ne zaboravi da je tvoj intelekt sluga tvojim emocijama. Nije tu
kako bi ih zamijenio, već kako bi ih informirao. Da ti pomogne da
izbjegneš kratkoročnu gratifikaciju kada tvoj intelekt uoči da postoji
mogućnost da sabotira tvoju dugoročnu budućnost. Tako ćeš izbjeći da
upadneš u zamku kao životinja i patiš zbog postupaka drugih.
Index