No
najnovije istraživanje upućuje na to da doba dana kada konzumirate
najobilniji obrok nije toliko važno za skidanje kilograma kao što se
prije mislilo. Posljednjih godina najpopularniji savjeti o prehrani
temelje se na pretpostavci po kojoj točno određeno vrijeme konzumiranja
obroka može napraviti veliku razliku kada je posrijedi gubitak
kilograma, piše ScienceAlert. Logika iza ove teorije je razumljiva,
posebice uzme li se u obzir da gotovo svaka stanica u našem organizmu
slijedi isti 24-satni ciklus kao i mi. Cirkadijalni satovi nalaze se u
cijelom organizmu i reguliraju dnevni ritam većine naših bioloških
funkcija, uključujući i metabolizam.
Hronoprehrana
Zbog tih metaboličkih ritmova znanstvenici su iznijeli mogućnost
prema kojoj je način na koji procesuiramo obroke različit u različito
doba dana. Ovo područje istraživanja naziva se “kronoprehrana” i ima
velik potencijal kada je posrijedi doprinos poboljšanju zdravlja
ljudi.No najnovija velika studija otkriva da, premda relativna količina
hrane koju pojedemo za doručak i večeru utječe na apetit pojedinca, ona
nema utjecaja na metabolizam niti na gubitak težine. Da bi istražili
povezanost između količine hrane koja se pojede za doručak i večeru i
njezina učinka na osjećaj gladi, tim istraživača sa sveučilišta u
Aberdeenu i Surreyu proveo je kontroliranu studiju na zdravim ljudima s
prekomjernom težinom.
Studija na zdravim osobama s prekomjernom težinom
Sudionici su bili podvrgnuti dvama režimima prehrane. Svaki je trajao
četiri tjedna – obilan doručak i količinski manja večera, odnosno manje
obilan doručak i obilna večera. Ručak je cijelo vrijeme studije bio
isti. Znanstvenici su od početka sve nadzirali, prateći metabolizam
sudionika studije i koliko su kalorija sagorjeli. Predvidjeli su da
bi obilan doručak i količinski skromnija večera mogli povećati
sagorijevanje kalorija i gubitak težine. No rezultati eksperimenta nisu
otkrili razlike u tjelesnoj težini ili bilo kakvim biološkim mjerama
potrošnje energije bez obzira na primijenjeni obrazac prehrane. Mjere
potrošnje energije uključivale su bazalni metabolizam (koliko
kalorija vaše tijelo koristi u mirovanju), tjelesnu aktivnost i upotrebu
kemijskog oblika vode koji omogućuje procjenu ukupne dnevne potrošnje
energije. Znanstvenici su zamijetili da nema razlika ni u dnevnoj razini
glukoze u krvi, inzulina ili lipida. Ovo je važno jer su promjene ovih
čimbenika u krvi povezane s metaboličkim zdravljem. Rezultati
istraživanja ukazuju na to da način na koji naše tijelo obrađuje
kalorije ujutro u odnosu na večer ne utječe na gubitak
težine onako kako su ranije pokazivale druge studije.
Subjektivan osjećaj gladi
Jedina razlika između prethodnih i najnovije studije bila je
subjektivna promjena kada se radilo o osjećaju gladi i povezanim
čimbenicima među sudionicima istraživanja, primjerice količini hrane
koju su željeli konzumirati. Oni su tijekom dana, nakon obilnog doručka i
količinski manje večere prijavili manji osjećaj gladi, što može biti
korisno za sve one koji žele smršaviti, jer im može pomoći da
učinkovitije kontroliraju glad i manje jedu. Kao i kod svih istraživanja
i ovo je imalo određeno ograničenje. Utjecaj ritma prehrane proučavan
je u periodu od samo četiri tjedna, a ranija su istraživanja pokazala
najveće razlike u učinku ranog u odnosu na kasni unos energije upravo
nakon četiri tjedna. No činjenica da u ta četiri tjedna nije uočena
promjena ni unesenih ni potrošenih kalorija ukazuje na to da se tjelesna
težina pojedinca vjerojatno ne bi promijenila ni da je studija trajala
dulje. No najnovije istraživanje upućuje na to da doba dana kada
konzumirate najobilniji obrok nije toliko važno za ‘skidanje kilograma’
kao što se prije mislilo. Rezultati studije objavljeni su u časopisu
Conversation, a proveli su ga Jonathan Johnston, profesor kronobiologije
i integrativne fiziologije sa sveučilišta Surrey u suradnji s Alexom
Johnstoneom i Peterom Morganom, znanstvenicima sa sveučilišta u
Aberdeenu. (Hina)