Društvene mreže sada su ono što su nekad bili tržnice i trgovački centri – mjesta na koja ljudi odlaze potrošiti svoj novac – prepuni stvari koje morate imati, koliko god one bile besmislene. A kada nešto postane viralno na internetu, prodaje se i u stvarnom životu. Influenseri su navodno prodali 3,6 milijardi dolara robe u 2022. godini. U nedavnoj studiji, 54% ljudi reklo je da su nešto kupili nakon što su to vidjeli na Instagramu. Prema drugom izvještaju, 55% korisnika TikToka obavilo je kupovinu nakon što su vidjeli taj brand ili proizvod na platformi. Na Twitteru ta brojka iznosi 40%.
Ljudi žure da kupe nešto u nadi da će to za njih učiniti ono što je očigledno učinilo za influensera. Da će i oni kada kupe taj proizvod imati sjajniju kosu, duže trepavice ili punija usta.
Dok je Facebook omiljena platforma za digitalne kupce, TikTok je mjesto gdje generacija Z odlazi trošiti svoj novac. Što ga čini i savršenim i paradoksalnim mjestom za novi pokret: deinfluensere.
Ako influenseri svojim uticajem pokušavaju uvjeriti ljude na društvenim mrežama da kupe određene proizvode, onda deinfluenseri rade upravo suprotno.
Pokret je navodno krenuo sa TikToka prošlog mjeseca, a deinfluenseri govore ljudima da ne kupuju određene proizvode ili da ne kupuju uopšte.
To je možda reakcija na kulturu prekomjerne, iracionalne kupovine, ali je isto tako moguće da je u pitanju reakcija na influensere, koji su svojim uticajem na ljude zaradili ogromne iznose.
Neki deinfluenseri ne odvraćaju ljude u potpunosti od kupovine, već preporučuju jeftinije alternative luksuznim proizvodima za koje smatraju da nisu vrijedni tog novca.
Pojedini analitičari smatraju da su deinfluenseri zapravo isto što i influenseri, jer i oni utiču na ponašanje ljudi, govoreći im šta da rade.
Ipak, najznačajniji aspekt djelovanja deinfluensera je slanje poruka o prekomjernoj konzumaciji i potrošnji, jer potrošačke navike koje su društvene mreže normalizovale nisu normalne. Nije normalno gomilati odjeću koju ćete obući jednom ili nijednom ili stavljati 50 slojeva različitih pudera, rumenila, korektora, hajlajtera…
Ako deinfluenseri zaista žele učiniti nešto korisno, trebalo bi da ljude edukuju o proizvođačima i njihovom postupanju prema radnicima ili zaštiti životne sredine, smatraju neki.
Društvene mreže su povezani sa prodajom proizvoda od svog osnivanja, a ljudi veoma teško mijenjaju svoje navike. Deinfluenseri su sebi dali veoma težak zadatak.
Pojedini marketinški stručnjaci smatraju da su deinfluenseri samo reakcija na trenutnu ekonomsku krizu i da će hajp nestati kako se situacija bude poboljšavala. Deinfluencing nije lijek za prekomjernu potrošnju, niti je kraj marketinga uticajem. Društvene mreže ostaće glavni pokretač komercijalne prodaje, smatraju oni.
Ironično, i influenseri se zapravo mogu okoristiti pojavom deinfluecinga. Uvođenjem negativnih recenzija u svoj rad, influenseri bi moglo pojačati svoj uticaj. Kombinacija pozitivnih i kritičkih recenzija pomaže influenserima da steknu više povjerenja kod svojih pratilaca, smatraju marketinški stručnjaci.
Ipak, ima i onih koji su optimistični i koji smatraju da treba istrajati na kampanji protiv prekomjerne potrošnje. Kupujemo stvari koje vidimo na društvenim mrežama, misleći da će nam one promijeniti život, a onda se to ne desi. Živimo u potrošačkoj kulturi, nije lako ostati imun na uticaje reklama, ali moramo se boriti, poručuju oni.