Svjetski dan pčela obilježava se 20. maja svake godine.
Na današnji dan 1734. godine rođen je Anton Janša, slovenski pčelar, pionir modernog pčelarstva i jedan od najvećih stručnjaka za pčele. Bio je poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za pčele u 18. vijeku. Anton Janša iz Breznice u Gorenjskoj potvrdio je svoje znanje o pčelarstvu i kranjskoj pčeli već za vrijeme carske Austrije. Njegova “Rasprava o rođenju pčela” iz 1771. smatra se pionirskim djelom u području pčelarstva širom svijeta. Cijenila ga je čak i carica Marija Terezija. Prema uputama jednog slovenskog majstora, propisala je pčelarstvo za cijelo carstvo.
Svjetski dan pčela obilježava se u maju iz još jednog razloga, jer se tokom ovog mjeseca odvija bujni razvoj pčela i prirode.
Kako svako od nas može pomoći pčelama?
O očuvanju pčela možemo se pobrinuti i sadnjom medonosnih biljaka na našim balkonima, prozorskim klupama, vrtovima, poljima ili javnim površinama. U naše vrtove možemo posaditi i medonosna stabla poput lipe, divlje trešnje, lijeske i cvijeća poput američkih jagoda, što je izuzetno ljekovito. Sadnjom ovih biljaka pomažemo pčelama i drugim oprašivačima, a brinemo se i o svom zdravlju i dobrobiti.
Nove prijetnje
Ratne zone, mikroplastika i ulična rasvjeta predstavljaju sve veće prijetnje populaciji pčela, upozoravaju naučnici u novom izvještaju Univerziteta u Readingu pod nazivom “Nove prijetnje i prilike za očuvanje globalnih oprašivača”, piše Gardijan.
Tim stručnjaka za pčele identifikovao je 12 najhitnijih prijetnji oprašivačima u narednoj deceniji. Među njima su:
Ratovi i oružani sukobi, poput rata u Ukrajini, koji mijenjaju poljoprivredne prakse i smanjuju raznovrsnost usjeva, što ostavlja pčele bez hrane tokom dijela godine.
Mikroplastika, koja kontaminira košnice širom Evrope – testiranje 315 kolonija medonosnih pčela pokazalo je prisustvo sintetičkih materijala poput PET plastike u većini košnica.
Ulična rasvjeta, koja smanjuje posjete cvjetovima od strane noćnih oprašivača za čak 62%.
Zagađenje zraka, koje utiče na preživljavanje, razmnožavanje i rast pčela.
Antibiotici u poljoprivredi, koji završavaju u medu i košnicama, mijenjajući ponašanje oprašivača i smanjujući njihovu aktivnost.
“Kokteli pesticida”, koji iako pojedinačno mogu biti ispod dozvoljenih granica, u kombinaciji s drugim hemikalijama mogu imati štetne efekte na pčele.
Profesor Simon Potts, vodeći autor izvještaja, istakao je:
“Identifikovanje novih prijetnji i rano djelovanje ključno je za sprečavanje daljeg velikog pada broja oprašivača. Ovo nije samo pitanje očuvanja prirode – pčele su ključne za našu prehrambenu sigurnost, otpornost na klimatske promjene i ekonomsku stabilnost. Štiteći oprašivače, štitimo i sebe.”
Autori predlažu niz mjera za zaštitu pčela, uključujući:
- jače zakone protiv zagađenja antibioticima,
- prelazak na električna vozila radi smanjenja zagađenja zraka,
- sadnju cvijeća i stvaranje bogatih staništa unutar solarnih parkova,
- razvoj usjeva s više polena i nektara za bolju ishranu pčela.
Dr Deepa Senapathi, suautorica izvještaja, dodaje:
“Biće potrebna zajednička akcija svih nas da bismo odgovorili na ove prijetnje. Moramo očuvati, upravljati i unaprijediti prirodna staništa kako bismo pčelama osigurali siguran prostor. Čak i jednostavne radnje, poput sadnje cvijeća i obezbjeđivanja mjesta za gniježđenje u vlastitim dvorištima, mogu imati veliki značaj. No, moraju ići ruku pod ruku s promjenama politika, kako bi bašte, farme, javni prostori i cijeli pejzaži postali prijateljski nastrojeni prema oprašivačima.”